FINANSIJE
Loš period za investitore u strane u valute tvrdi John Hardy
SAD – Razvoj situacije nije pogodan za trgovce američkim dolarom i za investitore u strane valute uopšte – tvrdi u svom nedavno objavljenom tekstu John Hardy, direktor sektora Strategije na deviznom tržištu zaposlen u Saxo banci.
– Moj omiljeni naslov koji se pojavio poslije katastrofalnog izvještaja prošlog petka o stanju zaposlenosti u SAD je onaj Bloombergovog kolumniste Lize Abramovic (Lisa Abramowicz) proglašavajući da ”Fed nema ideju baš kao i vi ” o putanji američke ekonomije. I naravno, nije teško ukazati na netačnost u prethodnim ekonomskim predviđanjima Fed-a – naglašava Hardy.
On dodaje da ovog puta, Fed ima posebno akutnu situaciju u kojoj izgleda smiješno zbog izbora trenutka u njihovom nedavnom pokušaju da promovišu dva do tri potencijalna povećanja kamatne stope ove godine, kada je tržište nerado sa visokom vjerovatnoćom čak uračunalo cijenu jednog skoka kamatne stope. Ali s obzirom na veoma jasan pokazatelj da Fed jako želi da poveća stopu, tržište je odlučio da pogura dolar naviše u poslednjih nekoliko njedelja, računajući da bi pozitivni podaci mogli omogućiti Fed-u da se pokrene u junu ili zasigurno tokom sastanka FOMC u julu.
– Međutim, čak iako tržište nerado maršira u ritmu Fed muzike, očekivanja od kamatne stope nikada nisu uračunala dva puna povećanja stope, i nadalje, tržište je nastavilo i nastavlja dalje da veruje da američke stope apsolutno ne idu ni u kakvom smeru – tvrdi John Hardy.
On ističe da čak iako su FOMC projekcije na sastanku u martu predlagale normalizaciju politike kamatnih stopa na 3,0% do kraja 2018. godine, a bile su zasnovane na osnovu projekcije srednje vrijednosti, najpomirljiviji FOMC prognostičari su za isti vremenski okvir predvideli 2,0%.
– Tržište govori o 1,0%. A kriva SAD prinosa, čak iako tržište ostaje nevoljno da uračuna cenu povećanja stope, nastavlja da se brzo poravnava dok niski prinosi padaju i padaju. Ni jedan signal nije više povezan sa rizikom od recesije od ravne ili obrnute krive prinosa i ove najnovije serije podataka, zajedno sa slabim rastom u prvom kvartalu, slabom dobiti kompanija i anemičnom ekspanzijom sektora usluga u SAD koje su dale konačne obrise rizika od recesije – smatra John Hardy.
Njegovo mišljenje je da razvoj situacije nije pogodan za trgovce američkim dolarom i za investitore u strane valute uopšte. Dodatna slabost dolara bi mogla da bude na pomolu, ali s obzirom na to kako je tržište slabo reagovalo na pokušaj Fed-a u obezbeđivanju agresivnih smjernica na početku, izgleda da nema dovoljno goriva da se sprovede takav potez.
Isto tako,napominje John Hardy, da dolar mora da raste u odnosu na nešto, ali u odnosu na šta? Obično bismo se okrenuli visokom prinosu, naročito drugih valuta zemalja u razvoju, ali su takvi potezi u velikoj mjeri u vezi sa sklonošću ka riziku, koja vjerovatno neće cvjetati ukoliko se bude očekivalo da SAD skliznu u recesiju.
– Pa čak i ako globalna tržišta budu stabilna, najatraktivnije valute razvijenih tržišta po prinosu, australijski i novozelandski dolari, su doživele da se poslednjih nekoliko meseci istope njihove prednosti, jer je stopa inflacije pala uoči usporavanja rasta ovih privreda koje su u velikoj meri vezane za robu. Centralna banka Novog Zelanda će na sastanku u četvrtak najverovatnije smanjiti referentnu kamatnu stopu na rekordno niskih 2,00%, sa dodatanim smanjenjem kamatnih stopa na narednim sastancima centralnih banaka Novog Zelanda i Australije, čime će se prednost držanja ovih valuta znatno smanjit – mišljenje je Johna Hardya.
Kada je rječ o ostalim vodećim valutama,Hardy kaže da Evropa robuje referendumu u Velikoj Britaniji 23. juna, a i Japan će neminovno negodovati zbog novih mjera politike u borbi protiv rizika deflacije, ako odnos između dolara i jena dostigne najniži godišnji nivo. Optimisti će istaći da je američka ekonomija doživela nekoliko perioda blažeg usporavanja poslednjih godina, i da nije potpuno potonula u recesiju a da će ovaj loš izveštaj o stanju zaposlenosti biti brzo ignorisan, ako izveštaji u junu i julu pokažu preporod, omogućavajući dolaru da se oporavi.
– Ako Sjedinjene Države potonu u recesiju, možda ćemo biti svjedoci potpuno novog poglavlja globalnih valutnih ratova, manje kada je rječ o Americi nego o ostalim vodećim valutama, naročito zbog toga što bi Sjedinjene Države mogla da omete kampanja za američke predsedničke izbore koju obeležava najviše sukoba u modernom sećanju – zaključio je John Hardy u svom tekstu koji je prenio srbijanski portal „Gde investirati“.
B. V.
Privrednik.ba
Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi ostvaren je ukupan promet od 28.222.037 KM. U sklopu 66 transakcija ukupno je prometovano 19.105 vrijednosnih papira.
Danas je održana 75. aukcija trezorskih zapisa Federacije Bosne i Hercegovine s rokom dospjeća od 6 mjeseci. Metodom višestrukih cijena upisano je ukupno 2.845 trezorskih zapisa, čime je za emitenta prikupljeno ukupno 27.954.184 KM.
- Vrijednost BIFX-a je pala za 0,28 indeksnih poena na 668,44 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,04 %
- Vrijednost indeksa SASX-10 je porasla za 0,63 indeksna poena na 943,98 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,07 %
- Vrijednost indeksa SASX-30 je porasla za 3,58 indeksnih poena na 1.883,42 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,19 %
- Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI je porasla za 5,66 indeksnih poena na 10.626,51 poen, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,05 %
- Vrijednost indeksa SASX-Fundamentals, SASX-FN je porasla za 1,17 indeksnih poena na 17.334,92 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,01 %
- Na Kotaciji privrednih društava i Kotaciji obveznica nije bilo zaključenih transakcija.
Na Kotaciji fondova ostvaren je promet dionicama ZIF BOSFIN DD SARAJEVO (simbol BSNFRK2 ) u iznosu od 220,00 KM; u sklopu 1 transakcije prometovano je 500 dionica. Kurs ovog fonda iznosio je 0,44 KM.
Na Slobodnom tržištu – ST1 ostvaren je promet od 173.827,59 KM; u sklopu 15 transakcija prometovano je 5.534 dionice. Najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta RUDNICI BOKSITA JAJCE DD JAJCE (simbol RBKJRK2 ) u iznosu od 131.325,00 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 51,50 KM.
Na Slobodnom tržištu – ST2 ostvaren je promet dionicama emitenta IGMAN DD KONJIC (simbol IGKCRK3 ) u iznosu od 1.870,00 KM; u sklopu 1 transakcije prometovano je 11 dionica. Kurs ovog emitenta iznosio je 170,00 KM.
Na Slobodnom tržištu – ST3 i na Tržištu za emitente u stečaju nije bilo ostvarene trgovine.
Najveći dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice emitenta RUDNICI BOKSITA JAJCE DD JAJCE (simbol RBKJRK2) od 3,00 % i dostigle su cijenu od 51,50 KM, dok je dnevni pad registrirao ZIF BOSFIN DD SARAJEVO (simbol BSNFRK2) od 2,22 % sa cijenom od 0,44 KM.
Na vanberzanskom tržištu evidentirana je trgovina dionicama emitenta:
– BROVIS DD VISOKO (simbol: BROVRK2) u vrijednosti od 91.935,00 KM, u sklopu 33 transakcije prometovano je 10.215 dionica.
Dionice kompanije Telekom Srpske, odnosno Mtel, pale su opet danas na najnižu cijenu u posljednjih nekoliko godina.
Na današnjem trgovanju na Banjalučkoj berzi dionice ove kompanije su oslabile za 0,87 posto i zasustavile se na 1,14 KM. Ovo je najniža cijena u posljednjih nekoliko godina, izvještava BiznisInfo.ba. Prema ovoj cijeni dionice, ukupna tržišna kapitalizacija, odnosno vrijednost kompanije, je oko 560 miliona KM.
Podsjetimo da je pad vrijednosti kompanije počeo 25. maja prošle godine kada je firma izgubila oko četvrtine vrijednosti za samo dva dana.
To se desilo nakon odluke kompanije da ne isplati polovinu zarade dioničarima. Iz firme je nedugo nakon toga rečeno da je riječ o kratkoročnom padu te da će se vrijednost dionica brzo vratiti na stari nivo, ali se to nikad nije desilo, a pad vrijednosti se nastavio sve do danas. Prije toga vrijednost kompanije je bila oko 800 miliona maraka.
Poređenja radi, vrijednost dionice BH Telecoma danas je oko 12,5 KM. S obzirom da je kapital kompanije podijeljen na 63.457.358 dionica, tržišna vrijednost BH Telecoma trenutno je nešto preko 793 miliona maraka. Vrijednost BH Telecoma trenutno je, dakle, čak 40 posto veća od Mtelove.
Pritom je ovo najniža vrijednost dionice BH Telecoma od početka godine. Dionice firme su u januaru išle i do 14,5 KM, što diže vrijednost firme na čak 920 miliona KM, prema podacima BiznisInfo.ba.
Ovo pokazuje da je BH Telecom puno interesantniji investitorima uprkos činjenici da se Mtel brže širi zbog činjenice da investira mnogo više novca u akvizicije. Ulagačima se očito ne sviđa činjenica što agresivno širenje ide preko leđa dioničara.
Mtel je većinskom vlasništvu Telekoma Srbija, iza kojeg stoji država Srbija.
Najniža zagarantovana zarada (minimalac) od 1. januara 2024. u Republici Srpskoj biće 900 KM, odlučila je Vlada Republike Srpske.
Obrazlažući ovu odluku, Danijel Egić, ministar rada i biračko-invalidske zaštite Republike Srpske, kazao je nakon 51. sjednice izvršne vlasti da prema zakonu o radu, Ekononsko socijalni savjet RS trebalo da u posljednjem kvartalu predloži iznos najniže zarade, te da Vlada, bila primorana da utvrdi iznos minimalca, jer socijalni partneri u Srpskoj, odnosno predstavnici Saveza sindikata RS, Unije poslodavaca RS i upravo Vlade Srpske, nisu mogli da se dogovore o ovom pitanju, jer su, svako za sebe, imali različite prijedloge o iznosu ove zarade, a koja trenutno iznosi 700 KM.
Odgovarajući na pitanje: Kako Vlada Republike Srpske planira pomoći poslodavcima koji neće moći izdržati povećanje minimalca na 900 maraka?, Egić je kazao da ne može da kaže tačno kako.
„Uvjereni smo da će to biti jako mali poslodavaca. Prema Zakonu o radu najniža plata se isplaćuje samo ako radnik ne može svojim radom da nadomjesti tu platu. A znamo svi da svi radnici više zarađuju, a plaćeni su, bar po minimalcu. To smo znali utvrditi kad bi inspekcije išle po preduzećima. To je ta siva zona, koju moramo da iskorijenimo i očistimo„, naglasio je on.
„Nije uračunat topli obrok i prevoz u najnižu platu“ , poručio je Egić, odgovarajući na ovo pitanje.
Podsjećamo, prvo je predsjednik Srpske Milorad Dodik iznio ideju da minimalac bude 1.050 maraka, nakon čega je krenulo licitiranje.
Poslodavci su smatrali da je realno da bude 750 KM sa svima davanjima, što je za sindikalce bilo potpuno neprihvatljivo.
Pominjali su iznos od minimalno 950 KM, ali i uz poruku da prihvataju i Dodikovu ideju.
On je rekao da će od januara 2024. biti uveden jedinstven borački dodatak od tri KM za sve boračke kategorije, od prve do sedme.
To se, podsjetimo, odnosi na sve borce koji su bili u zoni borbenih dejstava, minimalno mjesec dana.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE4 sedmice prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS12 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TEHNOLOGIJA12 meseci prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE4 meseca prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca