Connect with us

PRIVREDA

Na londonskom tržištu nafta poskupila, na američkom pojeftinila

NJUJORK – Na londonskom tržištu prošle sedmice cijena nafte porasla je četvrtu nedjelju zaredom, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio, nakon tri sedmice rasta.

Objavljeno

 


Izvor:

Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice porasla je oko 0,5 posto, na 49,65 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 1,1 posto, na 48,60 dolara. Kretanje cijena nafte oko najviših razina u sedam mjeseci ponajviše se zahvaljuje poremećajima u proizvodnju, primjer, u Nigeriji zbog napada militanata na tamošnju naftnu infrastrukturu. Pojedini analitičari smatraju da su na cijene ‘crnog zlata’ pozitivno uticale i odluke Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) na sastanku u Beču.

Doduše, članice tog kartela nisu odlučile smanjiti proizvodnju, uprkos prevelikoj ponudi u odnosu na potražnju, ali „niko od najvećih igrača, osim Irana, nije najavio da će u idućem razdoblju dodatno povećati ponudu“, kaže Dominick Chirichella, analitičar u Energy Management Institute.

Cijene nafte potiču i podaci o daljem smanjenju zaliha u SAD-u, što ukazuje na jačanje potražnje. Međutim, u petak su cijene nafte na američkom tržištu pale jer je nada ulagača u dalji rast potrošnje Amerikanaca splasnula nakon neočekivano slabih pokazatelja sa tamošnjeg tržišta rada. U maju je u SAD-u otvoreno samo 38.000 novih radnih mjesta, najmanje u posljednjih pet i po godina, dok su analitičari očekivali 164.000. To je loše uicalo na cijene nafte, a ulagače je zabrinuo i podatak kompanije Baker Hughes da je prošle sedmice broj naftnih bušotinskih postrojenja u SAD-u povećan za devet, na 325 postrojenja, pa se ta brojka odmaknula od najniže razine od oktobra 2009. godine.

To je tek druga sedmica u ovoj godini da je broj bušotinskih postrojenja povećan. Ipak, i dalje ih je znatno manje u odnosu na jun prošle godine, kada ih je bilo oko 640. I dok su slabi pokazatelji s američkog tržišta rada u petak pritisnuli cijene nafte, podržao ih je pad dolara, s obzirom da je zbog ne baš snažnog oporavka američke privrede malo vjerojatno da će tamošnja središnja banka Fed povećati kamate prije jeseni.

Dolar slabi, nafta pojeftinjuje

Zbog slabljenja dolara, uvoz nafte za zemlje s drugim valutama postaje jeftiniji, što pozitivno utiče na potražnju. Ipak, na tržištu je i dalje ponuda veća od potražnje, a analitičari smatraju da će proći još neko vrijeme dok se tržište sasvim ne uravnoteži. U trećem tromjesečju trebalo bi doći do deficita ponude, dok bi se vrlo velike zalihe nafte trebale normalizirati za nešto više od godinu dana, navode analitičari Credit Suissea. Sudeći po analizama, ponuda i potražnja polagano se uravnotežuju, što bi, nakon duljeg vremena, trebalo stabilizirati cijene nafte. Zbog velike proizvodnje, a slabosti potražnje, od sredine 2014. godine cijene su nafte potonule s više od 100 na manje od 30 dolara u veljači ove godine, najniže u posljednjih 12 godina. No, od tada su skočile više od 80 posto jer se ulagači nadaju smanjenju jaza između ponude i potražnje.

Reklama

Izvor:Nezavisne novine

Nastavite čitati

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu