Connect with us

PRIVREDA

Padaju necarinske barijere između BiH i Srbije?

BANJALUKA – Necarinske barijere s kojima se preduzeća iz BiH susreću prilikom izvoza svojih proizvoda u Srbiju već godinama možda bi uskoro mogle postati stvar prošlosti.

Objavljeno

 


Izvor:

 

Kako navode u Spoljnotrgovinskoj komori (STK), BiH je prema Srbiji prijavila četiri necarinske barijere, i to tri zvanične koje su uočene prilikom izvoza pilećeg mesa, mehanički otkoštenog mesa i mlijeka, te jedna koja još nije prihvaćena kao zvanična, a tiče se izvoza piva. Pojašnjavaju da su necarinske barijere prijavljene u smislu zadržavanja robe na granici, uzimanje uzoraka za analizu svake pošiljke te nepriznavanja analiza akreditovanih laboratorija BiH. Tako ima slučajeva da se pri izvozu visokokvarljive robe, poput mesa, uzimaju uzorci od svake pošiljke, a rezultati analiza zadržavaju robu na granici do 10 dana, sve dok ona ne postane kvarljiva.

„Ovakve situacije, koje su, nažalost, vrlo česte, predstavljaju ozbiljan problem izvoznicima, a rješenje je jednostavna analiza rizika“, rekli su iz STK BiH. Da bi se ovim pojavama moglo stati u kraj u nekom narednom periodu, potvrdio je nedavni sastanak Mirka Šarovića, ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, sa Rasimom Ljajićem, ministrom trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije, čija je tema bila upravo uklanjanje necarinskih barijera u trgovini zemalja regiona. Šarović je tada predočio Ljajiću pritužbe bh. kompanija koje se bave izvozom mesa peradi i barijerama na koje nailaze u Srbiji, posebno onima koje se odnose na laboratorijske analize. Kako su nam rekli iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, ministri su dogovorili da nadležna ministarstva BiH i Srbije u što skorije vrijeme organizuju sastanak nadležnih inspekcijskih tijela dviju zemalja kako bi bile eliminisane barijere u veoma razvijenoj trgovinskoj saradnji.

Iz STK BiH rekli su da su necarinske barijere, koje se najčešće pojavljuju u trgovini između zemalja CEFTA regiona, tehničke, sanitarne i fitosanitarne te administrativne. Pojašnjavaju da se tehničke barijere javljaju u smislu neprihvatanja dokumenata o ocjeni usaglašenosti, odnosno dešava se da su zemlje CEFTA regiona na različitim nivoima usvajanja direktiva EU o tehničkim propisima, pri čemu se javlja problem ovakve vrste. Kod sanitarnih i fitosanitarnih barijera, kažu, dolazi do neprihvatanja sertifikata izdatih od strane akreditovanih kuća. Kada su u pitanju administrativne barijere, iz STK BiH pojašnjavaju da su one najčešće prisutne na graničnim prelazima, i to, na primjer, netransparentna procedura carinjenja, kontrole i verifikacija dokumenata o porijeklu robe, nedostatak informacija o novousvojenim propisima, te skupa i dugotrajna procedura izdavanja dozvola. „Hronološki posmatrano, u 2009. godini, prema izvještaju CEFTA sekretarijata, najviše barijera pri trgovini prijavili su Kosovo i Srbija, dok je 2015. godine najviše prijavljenih barijera bilo od strane Srbije i BiH“, precizirali su iz STK BiH.

Prema njihovim riječima, u 2009. godini dominirale su prijave barijera prilikom trgovine prehrambenim proizvodima, pićem, alkoholima i sirćetom, duvanom i cigaretama te živim životinjama i životinjskim proizvodima. „U 2015. najviše prijavljenih barijera bilo je takođe iz oblasti prehrambene industrije, zatim hemijske industrije, živih životinja i životinjskih proizvoda“, rekli su iz Komore. Dodaju da, iako se do danas broj prijavljenih barijera smanjio na najmanju moguću mjeru, sve tri vrste barijera i dalje se javljaju pri izvozu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz BiH u Srbiju. Naglašavaju da se problemi međusobnog nepriznavanja sertifikata proizvoda javljaju bez obzira na potpisane protokole o međusobnom priznavanju sertifikata akreditovanih laboratorija, što se smatra istinskom necarinskom barijerom.

Međutim, u praksi postoje i slučajevi kada kompanije prijavljuju barijeru kao necarinsku, a nakon obavljenog preispitivanja barijere, utvrdi se kako takva barijera nije imala osnova, na primjer, sertifikat robe nije izdat od strane neakreditovane laboratorije i slično. S tim u vezi, a kako bi se izbjegle necarinske barijere, barem one poput zadržavanja prehrambenih proizvoda na granicama, iz STK BiH kažu da je potrebno uspostaviti sistem analize rizika u svakoj od zemalja CEFTA. Pojašnjavaju da je analiza rizika sistem provjeravanja pošiljki i uzimanja uzoraka pošiljki na granicama u određenim periodima. Ukoliko se pokaže da su posljednje tri analize uzoraka negativne na tretirane sastojke, onda bi pošiljke granicu trebalo da prelaze nesmetano jedan određen period. „Za uspostavljanje ovakvog sistema nadzora zadužene su Uprave za veterinarstvo i inspekcijske službe svake od zemlje i trebalo bi da budu predmet njihovog međusobnog dogovora“, rekli su iz STK BiH.

Reklama

Izvor: Nezavisne novine

Nastavite čitati

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu