Nafta je sada na oko 50 dolara po barelu, što je rast od oko 80 odsto od januara, čime su siromašniji proizvođači poput Alžira, Venecuele i Nigerije pod manjim pritiskom, a postoje i naznake da će cijena i dalje rasti.
U vrijeme drastičnog pada cijena, početkom godine, kada je nafta bila na 13-godišnjem minimumu, mnoge siromašne članice OPEK-a su zatražile da se ograniči proizvodnja pošto je izvoz tog energenta njihov glavni izvor prihoda.
Ministri za naftu 13 članica OPEK-a će se sutra, verovatno, opredjeliti za status kvo, navodi agencija Associated Press i prenosi mišljenje analitičara Odjeljenja za istraživanje sirovina Komercbanke (Commerzbank) da se očekuje sastanak bez dogovora o ograničenju proizvodnje.
Cijene nafte, koje su prije dvije godine bile iznad 100 dolara, pale su zbog preplavljenosti tržišta čemu su doprineli američki proizvođači koji crpe naftu iz škrljica, povratak na tržište velikih izvoznika i strategija Saudijske Arabije.
Višku nafte na tržištu dodatno su doprineli Irak, koji obnavlja proizvodnju, i Iran, koji se vraća na tržište posle ukidanja međunarodnih sankcija.
Iako se može očekivati dalji rast, cijene nafte se vjerovatno zadugo neće vratiti na iznad 100 dolara, budući da to zavisi, između ostalog, i od dogovora u kojem treba da učestvuju Saudijska Arabija i Iran, najveći bliskoistočni rivali koji se oštro sukobljavaju za dominaciju u regionu.
Izvor: kamatica
