Connect with us

PRIVREDA

Stanovi u Solunu i na Halkidikiju i za 600 evra po kvadratu

GRČKA – Srbi su već manje više stalni kupci na egejskom primorju i prije svega se interesuju za Solun i dio oko Soluna i Halkidikija, uz objašnjenje da do tog dijela Grčke najlakše mogu doći autom. Agenti za promet nekretnina tvrde da godišnje oko 200 građana Srbije kupi sebi nekretninu u Grčkoj, a kako stvari stoje u zemlji susjeda, kuće i stanovi su i dalje veoma pristupačni.

Objavljeno

 


 

Šta ima na prodaju?
U samom centru Soluna, mogu se naći stanovi u dobrom stanju za oko 600 evra po kvadratu. U prizemlju ili čak suterenu, cijena je tri puta niža – oko 200 evra po kvadratu.

Stanje je u prosjeku takvo da se za oko 20-30.000 evra može u prosjeku kupiti sasvim pristojan stan od oko 30-ak kvadrata u Grčkoj.

Na portalu Halo oglasi u ponudi je nekoliko desetina stanova na prodaju u Grčkoj, a najviše oglasa se odnosi na nekretnine u Solunu, ali ima i stanova na primorju.

Primjera radi, na Halkidikiju je u ponudi stan od 37 kvadrata, jednosoban, po cjeni od 25.000 evra.

Stan od 62 kvadrata u mjestu Agia Triada može da se pazari za oko 49.500 evra. Ili na Makrigialosu na 15 minuta od mora, stan od 27 kvadrata može da se kupi za 17.000 evra.

Reklama

Kuće u ponudi i do dva miliona evra
Cjena kuća zavisi od lokacije, opremljenosti, kvadrature, i dostižu do nekoliko miliona evra. Takvih nekretnina u ponudi ima, ali to su mahom vile s apartmanima za izdavanje.

Tako se za dva miliona evra nudi vila površine 1.200 kvadratnih metara. Istovremeno, za kuću od 60 kvadrata na Halkidikiju potrebno je odvojiti oko 50.000 evra.

Propratni troškovi, procedure i papiri
Za kupovinu stana površine 40 kvadrata koji bi koštao 30.000 evra i ima 40 kvadrata prostora, potrebno je izdvojiti još za prevodioca 100 evra,  za knjiženje 180, i za agenciju 1.000 evra.

Slijedi i trošak za priključak vode i struje što je oko 250 evra, i porez na imovinu je oko 120 evra.

Stan u Grčkoj može i na kredit
Iako ste državljanin Srbije, banke kod nas odobravaju kredite za kupovinu stanova u Grčkoj. Oni nisu jednako povoljni kao kad se kupuje nekretnina u Srbiji, ali se kamata u prosjeku kreće oko sedam odsto. To je prije svega zato što Nacionalna korporacija za osiguranje stambenih kredita (NKOSK) ne osigurava pozajmice za kupovinu u inostranstvu.

Takođe, u tom slučaju banke insistiraju da hipoteka bude na nekretnini u Srbiji. Zanimljivo je da stan na kojem bi bila hipoteka, mahom ne mora da bude uknjižen, odnosno izgrađen, a hipoteka može biti stavljena i na građevinsko zemljište ili zemljište sa građevinskom dozvolom, ukoliko je njegova vrednost duplo veća od iznosa kredita.

Reklama

Za one koji kupuju stan na kredit, na primjeru bi izgledao ovako: za stan od oko 50 kvadrata na poluostrvu Kasandra, od 30.000 evra, uz rok otplate od 30 godina, klijent bi mjesečno za ratu morao da odvaja 187 evra. Efektivna kamata na te pozajmice je 7,1 odsto, budući da nema osiguranja kod NKOSK, a period otplate može da bude najmanje pet, a najviše 30 godina.

Uslov je da nekretnina na kojoj će biti hipoteka bude na teritoriji Srbije i da je vrijednija od stana koji klijent kupuje kreditom u Grčkoj za 43 odsto ako klijent nema učešće i 33 odsto veća ako ga ima.

Izvor:Halo oglasi

Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu