ZADRŽAN PROŠLOGODIŠNJI NIVO (NE)LJUBAZNOSTI

Već ustaljeno BiH zauzima posljednje ili pretposljednje mjesto, te se trend nastavio i ove godine.  Posljednja dva mjesta su zauzele Crna Gora i BiH kao i prošle godine, s tim da se kod Crne Gore bilježi značajan napredak od 8% (ovogodišnji rezultat: 62,96%), dok je BiH zadržala isti nivo (ne)ljubaznosti osoblja. Približan rezultat ima i Makedonija (66,44%) i Srbija (68,13%) koja je prošle godine imala znatno bolji rezultat i bila je na drugom mjestu, dok su Slovenija (81,45%) i Hrvatska (78,66%) ispred sa daleko boljim rezultatom i napretkom u odnosu na prošlu godinu.

Što se tiče regionalnog poretka po kategorijama, Slovenija je ubjedljivo najbolja u poznavanju proizvoda, nuđenju dodatnih proizvoda i zahvali, dok je bh.trgovcima nuđenje dodatnog proizvoda upravo najslabija kategorija, a zamalo smo najgori i u poznavanju proizvoda, gdje nas je prestigla samo Crna Gora. Ni u jednoj kategoriji nismo najbolji.

LETARGIJA ILI MANJAK EDUKACIJE? ULAGANJA U KVALITET USLUGE ZASIGURNO NEDOSTAJE

O letargičnosti bh.prodavaca govori i veoma niska stopa u postavljanju pitanja u cilju ispitivanja potreba kupaca (64,86%), u čemu je najbolja Makedonija. A da nije bilo Crne Gore koja nas je u svim kategorijama pratila za 1-2%, bili bismo šampioni i u nepozdravljanju kupaca. Postavlja se pitanje jesu li kupci dobrodošli u prodajne objekte gdje žele ostaviti novac, pogotovo kada su u pitanju inostrani posjetitelji?

Reklama

„Ovo istraživanje radimo već osam godina zaredom, a od 2009.godine imamo napredak od tek 3%. Evidentno je da menadžeri vrlo malo pažnje posvećuju unapređenju nivoa kvalitete usluge, te još uvijek nismo razvili svijest da nije samo cijena ono što diktira ponovni dolazak kupca. Vrlo malo se ulaže u edukacije i ispitivanje kvalitete usluge različitim alatima koji su dostupni, poput mystery shoppinga. Ukoliko se i odluče na takva ispitivanja kvalitete, rijetko je to kontinuirano praćenje i unapređivanje kroz edukacije, te se često svodi na jednokratnu provjeru i loše odluke na štetu trgovaca poslije, iako to često nije njihova greška, nego manjkavost procedura i posljedica lošeg rukovođenja. Mnogi menadžeri i ne znaju kakve mogućnostipostoje sa minimalnim ulaganjima“, poručuju iz agencije.

Što se tiče rezultata po djelatnostima cjelokupno u regiji, zavidan rezultat od čak 90,63% je ostvaren u autosalonima, gdje je poznavanje proizvoda čak 100%, dok je najlošiji rezultat zabilježen u supermarketima gdje se ubjedljivo narjeđe pozdravlja, najmanje se poznaju proizvodi, ispituju potrebe i nude dodatni proizvodi.  Poražavajuća je činjenica da tek 56% prodavaca u supermarketima pozdravi svoje kupce.

Izvor: Akta.ba