PRIVREDA
BiH bi godišnje za poljoprivredu od EU mogla dobijati više od 26 mil. EUR
SARAJEVO – Poljoprivreda u cijeloj BiH, pa i Federaciji, u vrlo je teškom stanju. Statistički podaci pokazuju da u posljednjih pet godina proizvodnja u poljoprivredi uglavnom stagnira, što nije dobro, jer se zadržava negativna vanjskotrgovinska bilansa, a na domaćem tržištu domaći proizvodi vrlo sporo nadomještaju uvozne.
PRORAČUNSKA IZDVAJANJA
Do ovih zaključaka došla je i Vlada FBiH koja je nedavno razmatrala stanje u poljoprivredi. Ukupna pokrivenost uvoza izvozom je oko 60 posto, a pokrivenost uvoza poljoprivrednih proizvoda izvozom manja je od 30 posto. Udio poljoprivrede u bh. uvozu je 18,57, a u izvozu 9,11 posto. Jedan od razloga ovako nepovoljnih brojki je i u ulaganjima države, odnosno svih razina vlasti u poljoprivrednu proizvodnju. Proračunska izdvajanja po hektaru obradive površine u zemljama jugoistočne Europe i Europskoj uniji pokazuju da je BiH na samom dnu. Samo Albanija ima niža izdvajanja, a ispred BiH su i Kosovo, Makedonija i Crna Gora, dok su u Hrvatskoj proračunska izdvajanja po hektaru obradive površine čak sedam puta veća nego u BiH. Ako se promatra EU u cjelini, ova izdvajanja su skoro 10 puta veća. S federalne razine prošle godine ukupno je osiguran 65,1 milijun maraka za novčane potpore u poljoprivredi, od čega je 53,1 milijun usmjeren za animalnu proizvodnju, a 10,3 milijuna maraka za biljnu proizvodnju. Za ostale novčane potpore izdvojeno je manje od 1,6 milijuna KM, dok za ruralni razvoj nije osigurana ni jedna marka. Županije su, pak, u prošloj godini ukupno za novčane potpore u poljoprivredi izdvojile 15,28 milijuna maraka. Najviše novca za ovu namjenu osigurano je u Unsko-sanskoj -3,56 i Sarajevskoj županiji – 3,25 milijuna maraka. Najmanje novčane potpore sa županijske razine dobili su poljoprivrednici u Srednjobosanskoj – 310 i Hercegovačko-neretvanskoj županiji – 50 tisuća maraka. Značajnu pomoć, a posebno nakon nedavnih obećanja njemačke kancelarke Angele Merkel, bh. poljoprivrednici očekuju od Njemačke i cijele Europske unije. Za vanjske operacije EU u razdoblju 2014. – 2020. raspolaže s oko 70 milijardi eura za ruralni razvoj, od čega je u okviru IPAII raspoloživa 14,1 milijarda eura. Za ilustraciju, Hrvatska je u okviru IPAI imala na raspolaganju 910,2 milijuna eura, a u okviru IPARD-a 184,4 milijuna eura. Prema očekivanjima stručnjaka, BiH bi mogla imati na raspolaganju slične iznose, odnosno najmanje 26 milijuna eura godišnje. Zbog vremena potrebnog za uspostavu IPARD II operativne strukture (oko tri godine), već smo izgubili oko 75 milijuna eura. Kako bi se ostvario pristup EU sredstvima, BiH treba donijeti strateški plan ruralnog razvoja za državnu razinu, uspostaviti IPARD agenciju za plaćanja i ovlastiti upravljačko tijelo za IPARD.
Udio kućanstava koja obavljaju poljoprivrednu aktivnost u odnosu na ukupni broj kućanstava u Federaciji BiH je 30,31 posto, u RS-u 34,27, a u Brčko Distriktu 17,57 posto. Federacija raspolaže s 0,49 hektara poljoprivrednoga zemljišta po stanovniku, što je iznad prosjeka zemalja EU (0,35) te 0,17 hektara oranice po stanovniku, što je ispod prosjeka EU(0,21).
ULOGA U EKONOMIJI
Uloga poljoprivrede u bh. ekonomiji svakako nije za podcijeniti ni u ovakvoj situaciji, što potvrđuje podatak da je ukupna zaposlenost u poljoprivrednoj proizvodnji 20 posto. Međutim, u Federaciji je ona 13, a u RS-u 32 posto, a to znači da je uloga poljoprivrede značajnija za ekonomiju RS-a nego FBiH. Strategija povećanja konkurentnosti i privlačenja ulaganja u vrijednosne lance u poljoprivredi Federacije BiH, usvojena početkom 2015. godine, prepoznaje tri oblasti u kojima postoje objektivni preduvjeti za postizanje konkurentnosti. To su mlijeko i mliječni proizvodi, povrće i voće. Proizvodnje u kojima smo visoko rangirani na svjetskom tržištu su maline, jer smo deseti najveći proizvođač u svijetu, i šljive gdje smo 15. najveći proizvođač u svijetu. Prilika BiH leži u izvanrednim klimatskim, zemljišnim i socijalnim preduvjetima, koji su glavne komparativne prednosti BiH. Podneblje je najbolji oblik komparativne prednosti, a ovim proizvodnjama mali posjedi ne predstavljaju ograničenje. Spomenute komparativne prednosti za rezultat imaju iznimnu kvalitetu proizvoda. Primjerice, područje oko Gradačca bilo je ekskluzivni opskrbljivač bečkog dvora šljivom početkom prošlog stoljeća.
BiH može računati i na povoljan zemljopisni položaj u odnosu na glavna tržišta, kao što su Austrija, Njemačka i Švicarska. Za samo jedan dan moguće je osigurati prijevoz kamionom, a tu je i mogućnost razvoja zračnog kargo prijevoza iz Zračne luke Tuzla.
Izvor: Večernji list
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca