PRIVREDA
Piletina iz BiH uskoro na policama EU-a
SARAJEVO – Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa trebalo bi do kraja septembra uputiti službeni zahtjev za dolazak izaslanstva Inspektorata za zdravlje i hranu EU-a iz Dublina, koja bi trebala provjeriti stanje u firmama za proizvodnju mesa peradi i konzumnih jaja, te im izdati dozvole za izvoz na tržište Europske unije.
Prema riječima ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirka Šarovića, od EU-a će se tražiti što skoriji dolazak inspektora, kako bi naše firme u najkraćem roku mogle početi izvoziti prerađevine od mesa peradi i konzumna jaja u zemlje EU-a. Do sada se za reviziju prijavilo dvadesetak firmi iz BiH.
„Mislim da bi bilo pametno da broj firmi koje će posjetiti inspektori EU-a svedemo na četiri ili pet. Neće niti druge firme ostati uskraćene za dobijanje dozvola, ali iskustvo s mlijekom govori nam da je najbolje da sada pozovemo samo one koje su najspremnije. Svi ostali će doći na red kasnije, jer će nakon toga dozvole za izvoz izdavati kanecelarija za veterinastvo BiH“, kazao je Šarović.
Trenutno se obavljaju finalne aktivnosti na ispunjavanju uslova za dobijanje dozvola i one bi trebale biti okončane do kraja septembra. Šarović ističe da su gotovo sve preporuke, koje su ranije izdali inspektori iz Dublina, već provedene. Pod tim se, dodao je, podrazumijeva usvajanje pravilnika Agencije za sigurnost hrane i Ureda za veterinarstvo BiH. Također, entitetski inspekcijski organi uredili su sistem monitoringa, kao i druga pitanja iz svoje nadležnosti.
„I same firme koje su zainteresovane za izvoz radile su na otklanjanju uočenih nedostataka u svom načinu rada, higijenskim uslovima i slično. Optimist sam. Mislim da smo vrlo blizu dobijanju dozvola i nadam se jednom prijatnom iznenađenju“, rekao je za Faktor Šarović.
Jedna od osnovnih zamjerki ranijih kontrola bila je da kancelarije za veterinarstvo BiH ima ograničenu nadležnost, te da ne može garantovati da firme koje bi eventualno dobile dozvolu za izvoz ispunjavaju standarde EU-a.
Domaće zakonodavstvo, kao i način rada entitetskih inspektora nije bio usklađen sa zahtjevima i direktivama EU-a. Sustav izdavanja veterinarskih markica nije bio u potpunosti uspostavljen. Državni program za kontrolu salmonele nije bio usklađen s direktivama EU-a. Bolju ocjenu nisu dobile ni domaće firme koje su posjetili inspektori EU-a.
„Sistem kontrola službeno postoji, što uključuje provjere mesa peradi, firmi za preradu ovog mesa, kao i firmi za proizvodnju konzumnih jaja. Međutim, ovaj sistem ne može se smatrati usklađenim sa zahtjevima legislative EU-a, posebno u vezi s davanjem jamstva tvrtkama za izvoz na tržište EU-a, za kvalitetu obavljenih kontrola živih životinja i mesa peradi, te uzimanja uzoraka za mikrobiološku analizu“, kazao je Enrico Brivio,portparol kancelarije Europske komisije za zadravlje i sigurnost hrane, navodeći osnovne nalaze inspekcije iz Dublina prilikom prošle posjete BiH.
Inspektori za zdravlje i hranu, prilikom odlučivanja o davanju dozvola za izvoz na tržište Unije vrše kotrolu većeg broja oblasti važnih za proizvodnju hrane. Prije svega, provjeravaju je li zakonodavstvo države u kojoj obavljaju kontrolu usklađenu s EU direktivama. Također provjeravaju postoje li domaće institucije koje bi trebale vršiti kontrolu i jesu li osposobljene za obavljanje inspekcija u skladu sa standardima EU-a. Provjerava se i nalazi li se na proizvodima oznaka zemlje porijekla.
Tek nakon toga prelazi se na provjeru samih tvrtki. Ova provjera uključuje kontrolu uvjeta u kojima se drže žive životinje, higijenski i tehnički uslovi u kojima se obavlja klanje, kao i prerada mesa. Provjeravaju se i skladišta, odnosno hladnjače u kojima se čuvaju gotovi proizvodi. Pod lupom inspektora su i radnici, odnosno zadovoljavaju li oni sanitarne uslove EU-a za rad u proizvodnim pogonima prehrambenih proizvoda. Praktično, inspektori iz Dublina vrše detaljno skeniranje svih segmenata koji su važni za proizvodnju prehrambenih proizvoda.
Izvor: Faktor
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE4 sedmice prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS12 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA12 meseci prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE4 meseca prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca