Connect with us

PRIVREDA

BiH bi godišnje za poljoprivredu od EU mogla dobijati više od 26 mil. EUR

SARAJEVO – Poljoprivreda u cijeloj BiH, pa i Federaciji, u vrlo je teškom stanju. Statistički podaci pokazuju da u posljednjih pet godina proizvodnja u poljoprivredi uglavnom stagnira, što nije dobro, jer se zadržava negativna vanjskotrgovinska bilansa, a na domaćem tržištu domaći proizvodi vrlo sporo nadomještaju uvozne.

Objavljeno

 


PRORAČUNSKA IZDVAJANJA

Do ovih zaključaka došla je i Vlada FBiH koja je nedavno razmatrala stanje u poljoprivredi. Ukupna pokrivenost uvoza izvozom je oko 60 posto, a pokrivenost uvoza poljoprivrednih proizvoda izvozom manja je od 30 posto. Udio poljoprivrede u bh. uvozu je 18,57, a u izvozu 9,11 posto. Jedan od razloga ovako nepovoljnih brojki je i u ulaganjima države, odnosno svih razina vlasti u poljoprivrednu proizvodnju. Proračunska izdvajanja po hektaru obradive površine u zemljama jugoistočne Europe i Europskoj uniji pokazuju da je BiH na samom dnu. Samo Albanija ima niža izdvajanja, a ispred BiH su i Kosovo, Makedonija i Crna Gora, dok su u Hrvatskoj proračunska izdvajanja po hektaru obradive površine čak sedam puta veća nego u BiH. Ako se promatra EU u cjelini, ova izdvajanja su skoro 10 puta veća. S federalne razine prošle godine ukupno je osiguran 65,1 milijun maraka za novčane potpore u poljoprivredi, od čega je 53,1 milijun usmjeren za animalnu proizvodnju, a 10,3 milijuna maraka za biljnu proizvodnju. Za ostale novčane potpore izdvojeno je manje od 1,6 milijuna KM, dok za ruralni razvoj nije osigurana ni jedna marka. Županije su, pak, u prošloj godini ukupno za novčane potpore u poljoprivredi izdvojile 15,28 milijuna maraka. Najviše novca za ovu namjenu osigurano je u Unsko-sanskoj -3,56 i Sarajevskoj županiji – 3,25 milijuna maraka. Najmanje novčane potpore sa županijske razine dobili su poljoprivrednici u Srednjobosanskoj – 310 i Hercegovačko-neretvanskoj županiji – 50 tisuća maraka. Značajnu pomoć, a posebno nakon nedavnih obećanja njemačke kancelarke Angele Merkel, bh. poljoprivrednici očekuju od Njemačke i cijele Europske unije. Za vanjske operacije EU u razdoblju 2014. – 2020. raspolaže s oko 70 milijardi eura za ruralni razvoj, od čega je u okviru IPAII raspoloživa 14,1 milijarda eura. Za ilustraciju, Hrvatska je u okviru IPAI imala na raspolaganju 910,2 milijuna eura, a u okviru IPARD-a 184,4 milijuna eura. Prema očekivanjima stručnjaka, BiH bi mogla imati na raspolaganju slične iznose, odnosno najmanje 26 milijuna eura godišnje. Zbog vremena potrebnog za uspostavu IPARD II operativne strukture (oko tri godine), već smo izgubili oko 75 milijuna eura. Kako bi se ostvario pristup EU sredstvima, BiH treba donijeti strateški plan ruralnog razvoja za državnu razinu, uspostaviti IPARD agenciju za plaćanja i ovlastiti upravljačko tijelo za IPARD.

Udio kućanstava koja obavljaju poljoprivrednu aktivnost u odnosu na ukupni broj kućanstava u Federaciji BiH je 30,31 posto, u RS-u 34,27, a u Brčko Distriktu 17,57 posto. Federacija raspolaže s 0,49 hektara poljoprivrednoga zemljišta po stanovniku, što je iznad prosjeka zemalja EU (0,35) te 0,17 hektara oranice po stanovniku, što je ispod prosjeka EU(0,21).

ULOGA U EKONOMIJI

Uloga poljoprivrede u bh. ekonomiji svakako nije za podcijeniti ni u ovakvoj situaciji, što potvrđuje podatak da je ukupna zaposlenost u poljoprivrednoj proizvodnji 20 posto. Međutim, u Federaciji je ona 13, a u RS-u 32 posto, a to znači da je uloga poljoprivrede značajnija za ekonomiju RS-a nego FBiH. Strategija povećanja konkurentnosti i privlačenja ulaganja u vrijednosne lance u poljoprivredi Federacije BiH, usvojena početkom 2015. godine, prepoznaje tri oblasti u kojima postoje objektivni preduvjeti za postizanje konkurentnosti. To su mlijeko i mliječni proizvodi, povrće i voće. Proizvodnje u kojima smo visoko rangirani na svjetskom tržištu su maline, jer smo deseti najveći proizvođač u svijetu, i šljive gdje smo 15. najveći proizvođač u svijetu. Prilika BiH leži u izvanrednim klimatskim, zemljišnim i socijalnim preduvjetima, koji su glavne komparativne prednosti BiH. Podneblje je najbolji oblik komparativne prednosti, a ovim proizvodnjama mali posjedi ne predstavljaju ograničenje. Spomenute komparativne prednosti za rezultat imaju iznimnu kvalitetu proizvoda. Primjerice, područje oko Gradačca bilo je ekskluzivni opskrbljivač bečkog dvora šljivom početkom prošlog stoljeća.

BiH može računati i na povoljan zemljopisni položaj u odnosu na glavna tržišta, kao što su Austrija, Njemačka i Švicarska. Za samo jedan dan moguće je osigurati prijevoz kamionom, a tu je i mogućnost razvoja zračnog kargo prijevoza iz Zračne luke Tuzla.

Izvor: Večernji list

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu