PRIVREDA
Japanci kupuju „Gorenje“?
SLOVENIJA – „Panasonik“ zainteresovan za kontrolni udio u slovenačkom proizvođaču kućnih aparata. Ovom operacijom bi dobili i fabrike u Srbiji, u Staroj Pazovi, Valjevu i Zaječaru
JAPANSKA korporacija „Panasonik“ zainteresovana je za preuzimanje slovenačkog „Gorenja“! To znači da bi i proizvodni pogoni kućnih aparata „Gorenja“ u Srbiji, u Valjevu, Staroj Pazovi i Zaječaru, prešli u ruke svjetskog lidera na polju zabavne elektronike, koji već radi u Srbiji – u Svilajncu ima fabriku komponenti za električnu rasvjetu. Ukoliko dođe do spajanja dvije kompanije, aparati za domaćinstvo proizvedeni u Srbiji mogli bi da se nađu u prodajnoj mreži „Panasonika“ širom svijeta, ali da dobiju i najsavremenije tehnologije.
U toku je takozvano dubinsko snimanje poslovanja slovenačkog giganta, a onda će Japanci imati mogućnost da povećaju svoj udeo, ako se za to odluče. „Panasonik“ je još prošlog meseca počeo sa „dju dilidžens“ analizom poslovanja „Gorenja“, sa namjerom da u budućem periodu poveća svoj udio u vlasništvu, a u dogledno vrijeme preuzme i čitavu „Gorenje“ grupu.
Predsjednik i generalni direktor „Gorenja“ Franjo Bobinac kaže za „Novosti“ da bi analiza poslovanja slovenačke kompanije trebalo da se obavi do kraja mjeseca. Međutim, kako kaže, u ovom trenutku ne može da potvrdi kakav će ishod biti, niti kada bi i kako cijeli postupak mogao da se okonča.
– Radimo sa „Panasonikom“ već tri godine i svake godine udvostručimo promet sa njima – dodaje Bobinac. – To je značajan partner koji je došao kod nas i rekao da bi želio da raste zajedno sa nama u Evropi, jer oni na našem kontinentu nemaju sopstvenu proizvodnju velikih kućnih aparata, što je „kor“ biznis u našem poslu. Ali ni jaku ekipu u pojedinim zemljama za prodaju. Oni su, recimo, lideri u domenu zabavne elektronike, rade najsavršenije televizore, imaju sjajnu LED tehnologiju… Vidimo u tom mogućem spajanju mnogo sinergija.
Bobinac smatra da bi pripajanje sa tom japanskom kompanijom za „Gorenje“ bilo prilika za razvoj i rast čitave grupe, bržu proizvodnju. To je dobro za Sloveniju, cijeli region, a time i za srpsku privredu, jer je ta slovenačka kompanija prepoznata u ovom dijelu Evrope „kao domaća“.
– Jasno je, dakle, ukoliko bi došlo do tog partnerstva, da bi to značilo rast proizvodnje čitave grupe, a time i otvaranje više radnih mjesta – objašnjava Bobinac.
– Buduća uloga „Gorenja“ u okviru „Panasonik grupe“, ukoliko dođe do udruživanja dviju kompanija je već unapred definisana, ali o tim detaljima ne bih mogao sada da govorim. Jedno je sigurno, brend „gorenje“ ne bi menjao ime.
„Panasonik“ je, inače, 2013. ušao u „Gorenje“, kada je u proizvođaču bele tehnike iz Velenja stekao 10,74 odsto udela, da bi potom prošle godine dokupio 1,2 odsto kompanije.
VEĆI PRIHODI
KOMPANIJA „Gorenje“ bilježi vrlo dobre poslovne rezultate. Tako je u prvoj polovini godine zabilježen rast kompanije za osam odsto, a ako se uračunaju kursne razlike, to je 5,6 odsto, što je takođe značajan rast. – Ove godine mi smo u rastu, najviše u jugoistočnoj i centralnoj Evropi, Rusiji, Australiji, Njemačkoj, uglavnom u svim segmentima, a najviše na premijum aparatima koji imaju neke više funkcije – kažu u „Gorenju“.– Operativna dobit porasla je za 55 odsto i u ovom periodu ostvarili smo 2,1 milion evra čiste dobiti.
Izvor: Večernje novosti
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca