Smilje iz Bosne, odnosno Hercegovine na otvorenom tržištu po litru košta na hiljade maraka, a priiča je to u kojoj će očito najmanje zaraditi proizvođači. 

Minijaturne bočice od svega pet mililitara smilja prodaju se na otvorenom tržištu po cijeni od čak 74 dolara, a uz specifikaciju proizvoda američka apoteka za njegu kože Angelina navodi da je ulje proizvod biljke ubrane u divljini u Bosni, odnosno Hercegovini, premda je smilja u divljini sada i ponajmanje. 

Izvjesno je,dakle, da se radi o plantažno uzgojenom smilju, biljci čije je ulje među aromatičnim biljkama najskuplje. Kada biste u ovoj apoteci naručili 200 bočica po 5 mililitara, ili jedan litar ulja, to bi vas koštalo oko 15 hiljada dolara. 

Najveća svjetska internet trgovina Amazon.com, smilje iz BiH nudi nešto jeftinije nego pomenuta drogerija, ali je i dalje vrlo skupo – preciznije po cijeni od 187 dolara za 30 mililitara. Ulje na Amazonu ocjenjuju sa pet zvjezdica. Neki kupci su ostavili i komentare. 

„Miris je nevjerovatan, a boca je dobro upakirana. Već sam koristio ovo ulje u nizu kućnih pripravaka i božanstvenog je mirisa, a odgovara mojoj osjetljivoj koži“. Drugi dodaje da će vrlo skoro ponovo naručiti ulje, a treći da mu pomaže kod „tvrdoglavih bradavica“. 

No, to što je tamo netko u Americi zadovoljan uljem od smilja s nekog hercegovačkog brda proizvođaču ne znači puno. Bitnija je računica. A ona kaže ovako, piše Dnevni list.

Ako uzmemo u obzir da je 187 dolara oko 327 maraka koliko košta 30 mililitara ulja, onda litar ulja košta 10900 maraka. Pa neka je za litru ulja potrebno 800 kilograma smilja, a upućeniji tvrde da nije i da je dovoljno petstotinjak kilograma, proizvođač će za njega dobiti 2400 maraka. Prerađivač će na njemu zaraditi skoro pa još toliko jer iz tvrtki koe se bave prodajom ulja u Ameriku i druge zemlje tvrde da lita ide po 1800 eura, a prodavač će zaraditi i na jednome i na drugome i udvostručiti uloženi novac.

Reklama

Otkupna cijena smilja u Hercegovini od tri marke je ove godine razočarala proizvođače. Prepolovila se u odnosu na lani, po svemu sudeći bezrazložno, zaključuje list. 

Uz sve to bilo je problema s predajom smilja u otkupne stanice. 

Stručnjaci tvrde da je hercegovačko smilje kalitetnije čak i od provansalskog.

Hercegovci su iskrčili brda i doline i zasadili smilje, no pred njima je još mnogo neizvjesnosti, posebno jer država posve pasivno gleda na muke proizvođača, koji su u ovoj priči “donji”.

Izvor: Dnevni list

Reklama