PRIVREDA
Piletina iz BiH uskoro na policama EU-a
SARAJEVO – Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa trebalo bi do kraja septembra uputiti službeni zahtjev za dolazak izaslanstva Inspektorata za zdravlje i hranu EU-a iz Dublina, koja bi trebala provjeriti stanje u firmama za proizvodnju mesa peradi i konzumnih jaja, te im izdati dozvole za izvoz na tržište Europske unije.
Prema riječima ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirka Šarovića, od EU-a će se tražiti što skoriji dolazak inspektora, kako bi naše firme u najkraćem roku mogle početi izvoziti prerađevine od mesa peradi i konzumna jaja u zemlje EU-a. Do sada se za reviziju prijavilo dvadesetak firmi iz BiH.
„Mislim da bi bilo pametno da broj firmi koje će posjetiti inspektori EU-a svedemo na četiri ili pet. Neće niti druge firme ostati uskraćene za dobijanje dozvola, ali iskustvo s mlijekom govori nam da je najbolje da sada pozovemo samo one koje su najspremnije. Svi ostali će doći na red kasnije, jer će nakon toga dozvole za izvoz izdavati kanecelarija za veterinastvo BiH“, kazao je Šarović.
Trenutno se obavljaju finalne aktivnosti na ispunjavanju uslova za dobijanje dozvola i one bi trebale biti okončane do kraja septembra. Šarović ističe da su gotovo sve preporuke, koje su ranije izdali inspektori iz Dublina, već provedene. Pod tim se, dodao je, podrazumijeva usvajanje pravilnika Agencije za sigurnost hrane i Ureda za veterinarstvo BiH. Također, entitetski inspekcijski organi uredili su sistem monitoringa, kao i druga pitanja iz svoje nadležnosti.
„I same firme koje su zainteresovane za izvoz radile su na otklanjanju uočenih nedostataka u svom načinu rada, higijenskim uslovima i slično. Optimist sam. Mislim da smo vrlo blizu dobijanju dozvola i nadam se jednom prijatnom iznenađenju“, rekao je za Faktor Šarović.
Jedna od osnovnih zamjerki ranijih kontrola bila je da kancelarije za veterinarstvo BiH ima ograničenu nadležnost, te da ne može garantovati da firme koje bi eventualno dobile dozvolu za izvoz ispunjavaju standarde EU-a.
Domaće zakonodavstvo, kao i način rada entitetskih inspektora nije bio usklađen sa zahtjevima i direktivama EU-a. Sustav izdavanja veterinarskih markica nije bio u potpunosti uspostavljen. Državni program za kontrolu salmonele nije bio usklađen s direktivama EU-a. Bolju ocjenu nisu dobile ni domaće firme koje su posjetili inspektori EU-a.
„Sistem kontrola službeno postoji, što uključuje provjere mesa peradi, firmi za preradu ovog mesa, kao i firmi za proizvodnju konzumnih jaja. Međutim, ovaj sistem ne može se smatrati usklađenim sa zahtjevima legislative EU-a, posebno u vezi s davanjem jamstva tvrtkama za izvoz na tržište EU-a, za kvalitetu obavljenih kontrola živih životinja i mesa peradi, te uzimanja uzoraka za mikrobiološku analizu“, kazao je Enrico Brivio,portparol kancelarije Europske komisije za zadravlje i sigurnost hrane, navodeći osnovne nalaze inspekcije iz Dublina prilikom prošle posjete BiH.
Inspektori za zdravlje i hranu, prilikom odlučivanja o davanju dozvola za izvoz na tržište Unije vrše kotrolu većeg broja oblasti važnih za proizvodnju hrane. Prije svega, provjeravaju je li zakonodavstvo države u kojoj obavljaju kontrolu usklađenu s EU direktivama. Također provjeravaju postoje li domaće institucije koje bi trebale vršiti kontrolu i jesu li osposobljene za obavljanje inspekcija u skladu sa standardima EU-a. Provjerava se i nalazi li se na proizvodima oznaka zemlje porijekla.
Tek nakon toga prelazi se na provjeru samih tvrtki. Ova provjera uključuje kontrolu uvjeta u kojima se drže žive životinje, higijenski i tehnički uslovi u kojima se obavlja klanje, kao i prerada mesa. Provjeravaju se i skladišta, odnosno hladnjače u kojima se čuvaju gotovi proizvodi. Pod lupom inspektora su i radnici, odnosno zadovoljavaju li oni sanitarne uslove EU-a za rad u proizvodnim pogonima prehrambenih proizvoda. Praktično, inspektori iz Dublina vrše detaljno skeniranje svih segmenata koji su važni za proizvodnju prehrambenih proizvoda.
Izvor: Faktor
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca