Connect with us

INTERVJU

Ulaganje „General Electric“ u BiH koče propisi

Vjetar je veoma interesantan energent za „General Electric“, ali to je tržište zatvoreno za GE zbog specifičnih ograničenja koja vladaju na tenderima u BiH, kaže Gaetano Masara, generalni direktor te kompanije za jugoistočnu Evropu, ne krijući da je GE zainteresovan da ulaže u BiH.

Objavljeno

 


NN: Koliko je tržište BiH interesantno za vašu kompaniju?

Masara: BiH je značajno tržište za GE. Mi redovno pratimo projekte u oblasti energije, zdravstvene zaštite, voda i rasvjete. Kada se fokusiramo samo na energiju, tu imamo situaciju da će ugalj i voda nastaviti da budu dominantni izbori energije u BiH, tako da sarađujemo s lokalnim i internacionalnim partnerima na energetskim projektima kada su u pitanju ova dva energenta. Napomenuo bih da je vjetar veoma interesantan energent za GE, ali sa žaljenjem moramo reći da je do sada tržište vjetroenergije u BiH bilo zatvoreno za nas. Tu su nam problem specifična ograničenja koja vladaju na tenderima, što povećava cijenu uvoza tehnologije. Moram naglasiti da BiH ima velike potencijale u oblasti biogasa, biomase i drugih specijalnih vrsta gasa, ali opet, nažalost, trenutni zakonski okvir ne dozvoljava investitorima da povrate uložena sredstva. Naravno, mi se nadamo da će se ovo promijeniti u budućnosti, ali i pored toga naša kompanija je zainteresovana da pomogne BiH pri modernizaciji raznih oblasti.

NN: GE je 2008. potpisao protokol o saradnji s RS. Šta je urađeno u proteklih osam godina?

Masara: GE zdravstvena zaštita je u RS prisutna od 1960. godine kroz opremu koja je instalirana u skoro svakom kliničkom centru i univerzitetskoj bolnici. Naš sektor zdravstvene zaštite snabdio je ustanove najmodernijom opremom kroz projekat modernizacije, koji je realizovan u tri faze, a koji je finansiran preko korejske Exim banke. Nastavak saradnje je izvršen kroz dio naše kompanije „GE Jenbacher“, gdje smo lokalnim poljoprivrednicima dostavili jedini motor koji se pokreće na biogas u RS. Sve ovo je urađeno u cilju iskorištavanja biljnog otpada za proizvodnju. Kroz „GE vode“ smo donijeli sistem za dostavu vode kapaciteta 10.000 m3/dnevno za grad Brčko. Tokom godina „GE osvjetljenje“ vrši održavanje čitavog uličnog sistema objekata u vlasništvu Vlade RS.

NN: Kako se borite s kineskom konkurencijom u regionu?

Masara: Svjesni smo činjenice da su Kinezi aktivni na tržištu BiH, ali GE je takođe partner s ovim kompanijama. Dok god ove kompanije koriste tehnologije najvišeg kvaliteta koje mogu da zadovolje uslove u vezi sa zaštitom okoline koje propisuje EU, mi vjerujemo da tako nešto i može biti korisno za zemlju. To jest, kombinacija kineskih integratora i zapadnjačke tehnologije.

NN: Kakva je trenutna situacija s elektranom Ugljevik?

Reklama

Masara: Kao što već znate, GE je kroz svoju kćerku kompaniju „Alstom Power“ učestvovao na tenderu za projekat mokrog odsumporavanja TE Ugljevik. Mi definitivno imamo najbolje uslove i tehnologiju za takve projekte u oblasti kontrole vazduha u svijetu. Uspješno smo izvršili mnogo teže projekte na operativnim elektranama nego što bi bio Ugljevik. Dovoljno je da se vidi slučaj desumporizacije i sistema koji smo instalirali na megaelektrani u Grčkoj. Snažno vjerujemo da je naša ponuda najbolja, tehnički, komercijalno, ali i u lokalnom kontekstu bi donio najbolju trošak-dobit računicu Ugljeviku i čitavoj RS. Takođe, posebno bih naglasio da bi bar 50 odsto naše ponude išlo od domaćih podugovarača iz RS, što bi onda imalo i velike koristi za lokalnu ekonomiju i kreiralo nova radna mjesta. Mi ćemo, naravno, i dalje nastaviti da radimo poštenu i transparentnu procjenu ponuda.

NN: Kakvo je Vaše mišljenje u vezi s energetskim potencijalima BiH?

Masara: BiH ima sjajne potencijale u uglju, ali i u obnovljivim izvorima energije kao što su voda i vjetar. Mi vjerujemo da država treba da preinači izvore energije kako bi postigla stabilnost. Ovo znači da se više oslanja na obnovljive izvore energije i jedan energetski miks. Opet, na drugoj strani, vlasti bi takođe trebalo da nastave ulagati u čisti ugalj zbog toga što domaće jeftinije rezerve uglja sigurno garantuju mnogo veću konkurentnost, naravno stabilnost, a time i nezavisnost zemlje. Ugalj generalno predstavlja ogroman potencijal za sve zemlje u okruženju, ali za BiH posebno. Kada se još radi s našom tehnologijom, mogu vam reći da „ugalj nije jednak uglju“, a „lignit nije jednak lignitu“. GE tehnologija kotlova se dokazala kao pouzdana za goriva visoke vlage i pepela. Naš superkritični kotao ima 49 odsto efikasnosti, što je mnogo više od 33 odsto koliko je na globalnom nivou.

NN: Trenutno cijene energenata padaju. Koliko dugo cijene mogu biti ovako niske i kako to utiče na GE?

Masara: Veoma je teško prognozirati kada će cijene nafte krenuti uzlaznom putanjom ponovo. Ipak, GE je potpuno opremljen da smiri krizu, pa čak i da pomognemo našim poslovima koji zavise od cijena energenata. Kako smo bili među prvim kompanijama na svijetu koje su prigrlile digitalnu revoluciju, tako sada zahvaljujući našim inteligentnim mašinama koje su povezane na servere oblake i vještačku inteligenciju možemo bez problema napraviti blizanca svakom fizičkom sredstvu, sve ovo nam upravo dozvoljava da predvidimo takve situacije.

Izvor: Nezavisne novine

Reklama
Nastavite čitati

BIZLIFE

Nepalcu je BiH obećana zemlja, većinu zarade šalje porodici

Objavljeno

 

Od

Ashok Tamang se prije godinu i po dana oprostio od supruge, 14-ogodišnje kćeri i tek rođenog sina, kako bi došao raditi kao građevinac u Bosni i Hercegovini.

U Sarajevo je stigao iz Nepala, države u podnožju najvišeg svjetskog planinskog masiva Himalaja.

Tamag je jedan od oko 5.000 stranih radnika u Bosni i Hercegovini, čiji broj se skoro udvostručio od 2020. godine, pokazuju podaci entitetskih zavoda za zapošljavanje- piše Buka.

Najviše ih je ove godine došlo iz Turske, Srbije, Bangladeša, Kuvajta i Hrvatske, pokazuju isti podaci.

Tamang kaže da je iz Katmandua, prijestolnice Nepala, došao da radi u sarajevskoj građevinskom poduzeću “Omega Group”, kako bi sebi i porodici osigurao bolji život.

On je, uz još jedanaest zemljaka iz Nepala, u BiH došao posredstvom nepalske agencije za posredovanje pri zapošljavanju. Trebalo mu je, kaže, više od tri mjeseca da prikupi sve potrebne dokumente, jer građanima Nepala nije lako dobiti vizu za evropske zemlje, piše Radio Slobodna Evropa.

Reklama

Dodaje kako je radio na gradilištima u Prijedoru i drugim gradovima, te da je zadovoljan uslovima rada i smještaja.

Uz platu od 1.800 maraka (oko 900 eura), Tamang ima plaćen smještaj i tri obroka dnevno. Stoga većinu zarade može poslati u Nepal, gdje mjesečne plate često iznose samo par stotina američkih dolara.

Nisam još išao kući. Planiramo u sljedećih šest mjeseci i nadam se da ću ih vidjeti što prije. Razgovaramo često putem interneta, jer mi jako nedostaju”, kaže Tamang, jedan od oko 80 građana Nepala zaposlenih u BiH.

Buka

Nastavite čitati

PRIVREDA

Višković: U maju pregovori, a u junu povećanje plata

Objavljeno

 

Vlada Republike Srpske planira da početkom maja pokrene pregovore sa partnerima za povećanje plata u javnom sektoru, a povećanje će se odnositi već od juna ove godine, potvrdio je za Banjaluka.net premijer Radovan Višković. (više…)

Nastavite čitati

PRIVREDA

Marinko Umičević: Nisam političar, već čovjek iz naroda koji živi sa svojim radnicima

Objavljeno

 

Banjalučanin, obućar, tehnički direktor, ugledni privrednik, sportski radnik, humanista, čovjek jake volje i bez dlake na jeziku, političar i neko ko radi od „jutra do sutra“ i ko je uvijek uz svoje radnike…kako drugačije opisati Marinka Umičevića, tehničkog direktora banjalučke Tvornice obuće „Bema“. (više…)

Nastavite čitati

U trendu