Usklađivanja s EU

Oporezivanjem kamata na štednju i drugih prihoda od kapitala mogla bi se postići veća pravednost u oporezivanju i proširiti porezna osnovica, što bi, s druge strane, omogućilo smanjenje poreznog opterećenja rada i stimuliranje novih zapošljavanja.

Osim toga, to je i obveza prema EU zbog usklađivanja zakonodavstva u oblasti oporezivanja u BiH, uključujući mjere koje su usmjerene na daljnju fiskalnu reformu, stoji u obrazloženju inicijative. Zakonom o porezu na dohodak, koji je u primjeni od 1. siječnja 2009., propisan je način utvrđivanja i plaćanja poreza na dohodak fizičkih osoba u FBiH.

Propisano je da se porez na dohodak obračunava od dohotka od nesamostalne i samostalne djelatnosti, zatim dohotka od imovine i imovinskih prava, od nagradnih igara i igara na sreću te dohotka koji fizička osoba odnosno porezni obveznik ostvari od ulaganja kapitala, po jedinstvenoj stopi od 10 posto na sve oporezive dohotke.

Spomenutim zakonom prihod fizičkih osoba po osnovi kamata na štednju u bankama, štedionicama i štedno-kreditnim zadrugama, bankovnim računima (žiro-račun, devizni računi i dr.) i kamata na državne obveznice, te prihodi fizičkih osoba po osnovi isplaćenih premija životnog osiguranja koji imaju karakter štednje, izuzeti su od oporezivanja porezom na dohodak.

Međutim, obveza usklađivanja zakonodavstva u oblasti oporezivanja u BiH, uključujući mjere koje su usmjerene na daljnju fiskalnu reformu, proistječe iz članka 98.

Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, a kako bi se osiguralo učinkovitije ubiranje poreza i pospješilo suzbijanje poreznih prijevara te da se posebno vodi računa o prioritetima pravne stečevine zajednice u oblasti oporezivanja i suzbijanja štetne konkurencije u oporezivanju. Uklanjanje štetne konkurencije u oporezivanju trebalo bi se obaviti na osnovi načela kodeksa ponašanja za poslovno oporezivanje koje je usuglasilo Vijeće 1. decembra 1997., a propisana obveza usklađivanja u razdoblju do najviše šest godina.

Reklama

Rizici ne postoje

Rizik od mogućeg prebacivanja štednje u Republiku Srpsku ili Distrikt Brčko, u slučaju da prema poreznim propisima istih kamate na štednju ostanu neoporezivi prihod fizičkih osoba, ne postoji. U tom smislu su i mogućnosti uspostavljanja administrativne saradnje između nadležnih tijela entiteta i Distrikta Brčko u vezi s razmjenom informacija o isplaćenim kamatama rezidentima Federacije BiH nastalih izvan teritorija Federacije BiH, a unutar BiH.

Inače, rezidentima BiH i u slučaju oporezivanja dohotka od kamate na štednju na teritoriju BiH, isplativije bi bilo štediti u BiH nego u državama EU-a zbog većih pasivnih kamatnih stopa, a manjih poreznih u odnosu na stope u državama članicama
 EU. 

Izvor: Večernji List