Connect with us

PRIVREDA

Visoke kirije odbijaju zakupce lokala

BANJA LUKA – Interesovanje za zakupljivanje poslovnih prostora u gradu veoma je slabo, jer previsoke kirije praktično tjeraju potencijalne zakupce. Zbog toga nije mali broj lokala koji zjape prazni.

Objavljeno

 


Potvrdili su ovo u agencijama za trgovinu nekretnina i dodali da i oni prostori koji budu izdati uglavnom se koriste za otvaranje kancelarija, apoteka i manjih zanatskih radnji.

Direktor agencije „Senzor“ Manojlo Popović rekao je da je u proteklih nekoliko mjeseci potražnja za poslovnim prostorima bila mizerna.

– Poslije nekoliko solidnih godina izdavanje poslovnih prostora ne ide kako smo navikli. Jedino ne jenjava potražnja na atraktivnim lokacijama gdje je veliki promet stanovništva. Oni koji pokazuju interesovanje za iznajmljivanje prostora najčešće traže lokacije u samom centru grada u Gospodskoj ulici, ulici Milana Tepića i Bana Lazarevića. I takvi izdati prostori se mogu nabrojati na prste jedne ruke. Najčešće su veoma male kvadrature – kaže Popović.

Ističe da je veća zainteresovanost za zakupljivanje nego za kupovinu poslovnih prostora.

– Ove godine imali smo pet ili šest izdatih poslovnih prostora, a prodali smo dva ili tri – kazao je Popović.

I u „Alfa nekretninama“ potvrdili su da je veliki broj poslovnih prostora u gradu prazan.

– Pored lokacije, koja je najbitnija za zakupce, važan faktor pri izdavanju prostora je visina kirije. Prostori za iznajmljivanje su skupi i upravo je to ono što odbija mnoge. Većina potencijalnih zakupaca želi povoljnu cijenu iznajmljivanja na duži period, ali teško do toga mogu doći – naveli su u ovoj agenciji.

Reklama

Cijene zakupa poslovnih prostora se razlikuju i zavise od lokacije u gradu. Oni u centru su najskuplji, a na periferiji se mogu naći i po znatno povoljnijim cijenama.

Tako je zakup poslovnog prostora od 25,5 metara kvadratnih u Robnoj kući „Boska“ 1.500 KM mjesečno. Za poslovni prostor od 30 metara kvadratnih u Boriku potrebno je izdvojiti 600 KM, dok zakup prostora od 16 kvadrata na Petrićevcu košta 200 KM. Cijena zakupa lokala od 45 kvadrata na Tunjicama je 500 KM.

Iz Zanatsko-preduzetničke komore Banjaluka poručuju da poslovni prostori ostaju prazni, jer preduzetnici loše posluju.

– Mnogi ne poznaju poreski i pravni sistem, pa prave greške i gomilaju dugove. Za većinu su troškovi izdavanja poslovnih prostora zajedno sa drugim nametima previsoki, pa se odlučuju na nelegalan rad u kući ili stanu – rekli su u Zanatsko-preduzetničkoj komori .

Cijene
Prodajne cijene poslovnih prostora kreću se od 2.000 do 3.500 KM po metru kvadratnom.

– I tu cijenu diktira lokacija pa su na nekim atraktivnijim pozicijama u centru cijene kvadrata prilikom prodaje lokala i veće od 3.500 KM – kažu u agencijama za promet nekretninama.

Reklama

Izvor: Glas Srpske

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu