PRIVREDA
Za plavi dizel 24 miliona KM
BANJALUKA – Nespremnost vlasti na nivou BiH da poljoprivrednicima obezbijede plavi dizel, gorivo koje bi za poljoprivrednike bilo oslobođeno od akciza, ni ove godine neće pogoditi ratare u RS jer će, kao i ranijih godina, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede subvencionisati gorivo sa šest miliona KM.
Otkako je mjera regresiranja dizel goriva, ili plavog dizela, uvedena prije četiri godine u Republici Srpskoj, za ovu vrstu pomoći poljoprivrednim proizvođačima resorno ministarstvo je izdvojilo preko 24 miliona KM.
„Ove godine smo obezbijedili šest miliona KM, ili 11 miliona litara takozvanog plavog dizela za poljoprivrednike, kako bismo im pomogli da jeftinije obave proljećne i jesenje radove u njivama“, rekao je Aleksandar Macanović, portparol resornog ministarstva.
On je podsjetio da su Vlada Republike Srpske i resorno ministarstvo više puta tražili od Savjeta ministara BiH da se plavi dizel uvede i na nivou BiH i da u tom smislu imaju identičan stav s udruženjima poljoprivrednika.
Pravo na podsticajna sredstva za regresiranje dizel goriva ostvaruju registrovana poljoprivredna gazdinstva, koja po hektaru registrovane obradive površine na području RS, u periodu od stupanja na snagu Pravilnika do 30. novembra tekuće godine, izvrše kupovinu dizel goriva za potrebe izvođenja proljećnih i jesenjih radova u količini do 100 litara goriva po hektaru, a minimalna količina dizel goriva za koju je moguće ostvariti pravo na regres iznosi 20 litara.
Regresirano dizel gorivo se prodaje po maloprodajnoj cijeni koja se fiksno umanjuje za 0,60 KM po litru. Poljoprivrednici su preuzimanje regresiranog goriva otpočeli već od 9. aprila, odmah po stupanju na snagu Pravilnika o uslovima i načinu obezbjeđenja novčanih podsticaja za razvoj poljoprivrede i sela u 2016. godini, što je bio uslov za potpisivanje sporazuma sa distributerima nafte.
„Dobrom pripremom u Agenciji za agrarna plaćanja i brzom reakcijom, odmah po stupanju na snagu Pravilnika, željeli smo da pomognemo našim poljoprivrednicima kako bi im troškovi proljećne sjetve bili što niži“, rekao je Macanović. Oni kojih se ovo pitanje najviše tiče kažu kako je regresirano gorivo od pomoći, ali da nije rješenje.
„Dobra je to mjera, pomogne nam, ali definitivno nije pravi način na koji se rješavaju problemi, objektivno nije rješenje kao što bi bilo končano uvođenje plavog dizela“, kaže Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara RS. Ono što Usorac najviše zamjera je to što se sredstva za regresirano gorivo izdvajaju iz budžeta Ministarstva, to jest dijela namijenjenog za poljoprivredu. „Jednostavno, uzimamo sa jedne stavke i stavljamo na drugu.
Ovo je kao kada se posiječeš pa te neko zavije dok ne stigneš do bolnice da te zašiju, i ovo je zavijanje rane, samo što mi to radimo godinama“, priča Usorac. Činjenica da se federalno ministarstvo, niti bilo koja druga nadležna institucija u FBiH, nije odlučilo da pomogne svojim poljoprivrednicima na isti ili sličan način kao kolege iz RS, razočarava tamošnje poljoprivrednike.
„Ne može se reći da je zanemarivo, pogotovo kod ljudi koji imaju velika imanja od više stotina hektara pa čak i hiljadu, oni ostvare veliku uštedu“, rekao je Sead Jeleč, sekretar Udruženja poljoprivrednika Kantona Sarajevo. Ovakva pomoć bi i njima dobrodošla, ali poljoprivreda je, kako kaže, u očajnom stanju u Federaciji. „Poljoprivrednici u Federaciji su poprilično razbijeni, ima mnogo udruženja, dobar dio neće da se konfrontira vlastima, a drugi dio je opet tužio resornog ministra“, kazao je Jeleč.
Izvor: Nezavisne novine
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca