PRIVREDA
Domaći proizvodi napunili skladišta
BANJALUKA – Prerađivači poljoprivrednih proizvoda iz BiH ove godine su od domaćih proizvođača otkupili više desetina hiljada tona voća, povrća i raznih žitarica za preradu, čime su, s ciljem podrške domaćem agraru, neki i premašili svoje prvobitne planove.
Kako kažu poljoprivredni proizvođači, dobrim dijelom treba zahvaliti i zadovoljavajućim vremenskim prilikama, bez suše i sa solidnom količinom padavina u većem dijelu godine, izuzev mraza koji ih je zadesio u proljeće, koji su pogodovali dobrom rodu znatnog broja poljoprivrednih kultura. Ipak, ne treba zaboraviti i zabranu izvoza voća i povrća iz BiH u Rusiju, koja je stupila na snagu početkom avgusta, u jeku berbe, a koja još nije ukinuta.
Sve to u velikoj mjeri potvrđuju i podaci Agencije za statistiku BiH na kraju prvog polugodišta ove godine u BiH se bilježi povećanje vrijednosti otkupa krompira za čak 170 odsto, zatim stočnog krmnog bilja za 95 odsto, te voća za 108 odsto, u odnosu na isti period prethodne godine. Sa druge strane, polugodišnji podaci pokazuju da se u tom periodu bilježi smanjenje otkupa žitarica i povrća. U tom periodu, prema ovim podacima, otkupljeno je najviše voća, i to u vrijednosti od gotovo 13 miliona maraka. Otkup povrća bio je na nivou od oko 775.000 maraka, dok je krompira otkupljeno u vrijednosti od 361.413 KM.
Takođe, podaci za drugi kvartal ove godine pokazuju i da su otkupljene i značajne količine žitarica, i to u vrijednosti od 284.051 KM. Žarko Mikić, direktor „Vitaminke“ Banjaluka, rekao je da su ove godine planirali da otkupe oko 3.000 tona voća i povrća, te da su premašili tu planiranu količinu. Prema njegovim riječima, otkupili su određene količine krušaka, breskvi, kajsija i za sada im nedostaje još šljive, koju će kupiti od drugih hladnjača i time će ispuniti plan otkupa tog voća, dok je otkup i svih ostalih kultura na nivou plana ili preko plana.
„Sada čekamo jabuku, koje će nam trebati više od 1.000 tona. Međutim, moram reći da mi industrijski proizvođači ne možemo plaćati cijenu koju plaćaju trgovački centri za konzumnu jabuku“, rekao je Mikić. Dodao je da su završili kampanju prerade paprike i da su kupili sve količine crvene paprike koje su bile ponuđene na domaćem tržištu. Ipak, nije je bilo dovoljno, kao ni feferona, pa su prinuđeni da ih uvoze, što je, kako kaže, praksa svake godine. „‘Vitaminka’ će i u narednoj godini nastaviti da podržava domaću proizvodnju. Želim da pozovem sve proizvođače da početkom godine naprave ugovore s ‘Vitaminkom’ kako ne bismo došli u problem koji imamo, jer moramo dogovoriti količine i imati robne proizvođače koji će sigurno proizvoditi za nas“, dodao je Mikić.
Rusmir Hrvić, predsjednik Uprave „AS Group“ i direktor Prehrambene industrije „Klas“ Sarajevo, koja posluje u okviru „AS Group“, rekao je da je ove godine „Klas“ otkupio 2.000 tona maline, što je gotovo 100 odsto povećanje u odnosu na prošlu godinu. Pored toga, rekao je da je otkupljeno i 100 tona drugog jagodičastog voća, kao i 10 tona gljive.
„Takođe, u okviru grupacije otkupljeno je oko 3.000 tona različitog povrća, te 1.500 tona voća. Ukupna vrijednost ovogodišnjeg otkupa je 12 miliona KM“, rekao je Hrvić. On je naglasio da postoji veliki prostor i šansa u oblasti proizvodnje i otkupa žitarica, prije svega pšenice, dodajući da su njihove godišnje potrebe samo za pšenicom oko 90.000 tona.
„Naša grupacija ima potrebe za primarnim poljoprivrednim proizvodima oko 50 miliona KM. I ranije smo naglašavali da smo spremni sve naše potrebe probati zadovoljiti kod domaćih proizvođača.
U segmentu žitarica može se mnogo više uraditi, i ovdje je potreban angažman državnih institucija koje bi strateški razvijale proizvodnju, zajedno s ratarima, ali i kompanijama kao što je naša“, rekao je Hrvić i dodao da su ogromne šanse BiH kada je riječ o proizvodnji zdrave hrane, naglašavajući da su oni lider u proizvodnji hrane, te da imaju kvalitet, kapacitete i brendove. Zato smatra da su se konačno stvorili uslovi da BiH značajno smanji uvoz hrane i da prestane biti zavisna o stranim proizvođačima. Naime, BiH je prije rata većim dijelom pokrivala svoje potrebe za hranom iz vlastitih resursa i uvozila je samo 20 odsto od svojih potreba.
Danas uvozi 80 odsto ukupnih potreba, što je više od dvije milijarde KM. „Zamislite kakav bi razvoj mogao biti generisan kada bi milijarda KM ostala u BiH, odnosno kada bismo makar pola naših potreba za hranom zadovoljavali iz vlastitih resursa“, rekao je Hrvić.
Izvor: Nezavisne novine
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca