PRIVREDA
RS zaštitila tržište od loših proizvoda
BANJALUKA – Svi hemijski proizvodi na tržištu RS koji nisu u skladu s važećom zakonskom regulativom i novim Pravilnikom o bezbjednosti predmeta široke potrošnje moraju biti povučeni iz prodaje, upozoravaju iz nadlažnih institucija RS.
Dosad inspekcijski organi RS nisu kaznili nijednog proizvođača, već su ih upozoravali da svoje poslovanje moraju uskladiti s ovim pravilnikom, koji je stupio na snagu još u martu, i da svoje proizvode moraju upisati u registar Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS, ukoliko žele da ih plasiraju na tržište RS.
Ovim su demantovali pisanje pojedinih medija, koji su objavili da je RS na svom tržištu zabranila plasman proizvoda firmama iz hemijske industrije FBiH, čime se, kako su naveli, prave neke nove nevidljive granice unutar BiH. Iz fabrika „Dita“ Tuzla i „Tisal“ Busovača ustvrdili su da svoje proizvode moraju povući sa tržišta RS. Iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS rekli su u petak da je oblast zaštite zdravlja stanovništva u nadležnosti entiteta – RS i FBiH.
S tim u vezi, pojasnili su da je u RS stavljanje na tržište hemikalija i biocida regulisano Zakonom o hemikalijama i Zakonom o biocidima, dok se na sredstva za pranje i čišćenje u domaćinstvu (kućna hemija), primjenjuju i odredbe Zakona o predmetima opšte upotrebe. Prilikom stavljanja ovih proizvoda na tržište potrebno je ispuniti i druge uslove u pogledu ograničenja sadržaja nekih sastojaka, obilježavanja i pakovanja proizvoda, a u svrhu pravilnog informisanja potrošača o opasnostima koje ova sredstva mogu predstavljati.
„Ova obaveza se odnosi na sva hemijska sredstva, bez obzira na porijeklo ili mjesto proizvodnje, što znači da se na tržištu ne bi smjeli naći ni proizvodi koji su proizvedeni u RS, ili čak EU, ako nisu u skladu s propisima u RS. Propisi nemaju za cilj postavljanje trgovinskih barijera, niti su usmjereni protiv proizvođača i distributera iz FBiH, nego imaju za cilj trgovanje pod istim uslovima uz obezbjeđenje zaštite zdravlja ljudi i životne sredine“, rekli su iz resornog ministarstva.
Naglašavaju da problem u implementaciji tih propisa leži i u činjenici da FBiH u ovoj oblasti nije vršila usklađivanje propisa s adekvatnim propisima EU, već su u primjeni i dalje propisi iz bivše SFRJ. „Pravna lica, proizvođači i prometnici tih sredstava imali su na raspolaganju 12 mjeseci da iste usklade u pogledu propisanog sadržaja“, kazali su iz ovog ministarstva i dodali da ukoliko pravno lice želi da proizvodi, prometuje ili koristi hemikalije u RS, potrebno je da tu djelatnost prijavi ovom ministarstvu, podnese zahtjev i potrebne dokaze o ispunjenosti uslova propisanih Pravilnikom.
„Trenutno, u evidenciju Ministarstva upisano je više od 400 hemikalija i oko 250 biocidnih proizvoda. Proizvođači su najvećim dijelom iz EU, zatim iz Srbije, kao i BiH“, rekli su iz ovog ministarstva. Iz Inspektorata RS su rekli da svi proizvođači hemikalija i biocida iz FBiH, RS, kao i zemalja iz kojih se uvozi ova vrsta proizvoda, mogu plasirati svoje proizvode na tržište RS samo ukoliko su isti usklađeni s Pravilnikom o bezbjednosti predmeta široke potrošnje.
Potcrtali su da su zahtjeve iz zakonskih propisa jednako dužni poštivati i proizvođači iz RS i iz FBiH.
„Nadležna inspekcija do sada nije zabranjivala promet proizvoda niti je kažnjavala proizvođače iz FBiH, a upozorila je sve subjekte, bez obzira na sjedište da svoje poslovanje usklade s važećim propisima“, kazali su iz Inspektorata RS. Naglasili su da kazna za promet sredstava koja nisu registrovana u Ministarstvu za pravna lica iznosi od 5.000 do 10.000 KM, a za odgovorno lice u pravnom licu od 500 do 10.000 KM. Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS, kazao je da su se domaći proizvođači pripremali posljednjih godinu dana, mijenjali tehnologiju u preduzećima i prilagođavali se novom pravilniku.
„To je, naravno, izazvalo i nove troškove za domaća preduzeća, ali smo došli u situaciju da ti proizvođači mogu biti na našem tržištu, ali i oni iz uvoza koji ispunjavaju propisane uslove“, rekao je Blagojević.
Izvor: Nezavisne novine
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca