PRIVREDA
Jedemo ono što Evropa neće
Farmeri u RS kažu da im je u interesu da proizvode dovoljno mesa za potrebe naših potrošača, ali da ih guši uvoz, zbog čega je na tržištu RS, primjera radi, svega 30 odsto domaće svinjetine, dok je ostatak iz drugih država.
Žale se domaći poljoprivrednici da se bore kako plasirati svoje proizvode do trgovina i mesnica zbog mesa iz uvoza, koje je jeftino. Dobar dio njih se, kako tvrde, odluči i ugasiti svoje farme jer ne uspijevaju biti konkurentni na tržištu.
U razgovoru za „Nezavisne“ Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja uzgajivača svinja RS, ističe da se proizvođači svinjetine susreću s problemima u proizvodnji, što ih tjera na smanjenje kapaciteta.
„Niko nije toliko bogat niti ima povrat nekih sredstava da može to da trpi, i samim tim prinuđen je da smanjuje proizvodnju. I mi u svinjarstvu smo, kao i u tovu junadi, bili prinuđeni da smanjujemo proizvodnju, jer ne možete ići u maksimalnu proizvodnju zato što možete propasti“, rekao je Maljčić.
Po njegovim riječima, proizvođačima svinja u RS ostalo je samo 30 odsto ovdašnjeg tržišta, dok je 70 odsto uzeo uvoz.
„Sve mi možemo proizvesti, ali katastrofalan je odnos koji je napravila bh. vlast sa EU“, kaže Maljčić.
On dodaje da proizvođačima ne bi bio problem da se bore sa EU kada bi i za njih vladala pravila kao u EU.
„Mi ćemo propasti, a dočekati ulazak nećemo i ostaćemo bez svoje proizvodnje. Ne možemo svoje meso da izvezemo, a iz EU sve može kod nas“, rekao je Maljčić.
Prema riječima Stojana Marinkovića, predsjednika Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, od ključnog značaja je zaštititi domaću proizvodnju u smislu, kako je kao primjer naveo, ograničenja uvoza svinjetine i junetine.
„To bi doprinijelo sigurno da za dvije-tri godine mi povećamo našu proizvodnju i da domaće tržište zadovoljimo sa barem 70 do 80 odsto ovog mesa. Šteta je, po našem mišljenju, da se najkvalitetnije kategorije mesa izvoze za Tursku i za treće zemlje, a da s druge strane uvozimo meso sumnjivog kvaliteta“, ističe Marinković za „Nezavisne“.
Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara RS, smatra da domaća proizvodnja ima velike kapacitete, te da možemo da proizvodimo dovoljne količine mesa, ali da zbog uvoza loših jeftinih proizvoda nailazimo na apsurdne situacije.
„Nama je konkurentno smrznuto meso koje se uvozi, a koje je pri tome staro, ne zna se ni koliko godina. But i krmenadle u Evropi se prodaju po cijeni između 15 i 20 evra, i oni jedu kvalitet, a mi jedemo ono što oni neće“, naglašava Usorac.
I poljoprivrednici u FBiH, sudeći po njihovim riječima, nisu u boljem položaju. Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, kaže da proizvodnja kod nas trenutno nije dovoljna zato što se ljudima ne isplati da rade.
„Mala je podrška države, mali su podsticaji. Sve što je uvozno puno je jeftinije nego ovo što mi proizvedemo. Za potrebe građana prije rata smo proizvodili 80 odsto, a uvozili 20 odsto, a danas, nebrigom države, malim izdvajanjima i uništavanjem, došli smo do ovog nivoa da uvozimo 92 odsto hrane koju konzumiraju naši građani“, kaže Bićo za „Nezavisne“.
Iz Udruženja potrošača Tuzlanskog kantona smatraju da građani bez ikakve bojazni mogu pokloniti svoje povjerenje domaćim proizvodima i smatrati ih ravnopravnim uvoznim.
„Na potrošaču je da se odluči. Zakonodavstvo u BiH, koje se odnosi na proizvodnju mesa, dosta je dobro usaglašeno sa evropskim normama, kontroliše se implementacija. Nemamo zabilježenih havarija u proizvodnji, niti trovanja. Potrošači se ponašaju inovativno i žele probati nove stvari i dobro je da imaju kvalitetne informacije o tome šta se uradilo na sigurnosti hrane“, kaže Gordana Bulić, predsjednica Udruženja potrošača TK.
Nezavisne / Faruk Halilović
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS12 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA12 meseci prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca