Decenijama nas uče da se borimo za „svoje mjesto“

U kompanijama koje razvijaju vrijednosti timskog rada, poslovna kultura razvija se na temelju kooperativnosti i saradnje različitih pojedinaca koji svjesno pridonose razvoju kompanije i ostvarenju ciljeva. Istraživanja su pokazala kako su danas rijetke kompanije koje njeguju poslovnu kulturu sa vrijednostima timskog rada.

Naravno da je to razumljivo, uzevši u obzir decenije učenja (od vrtićke dobi, škole i nadalje) i usađivanja uvjerenja „samo najbolji su pobjednici i uspješni smo kada postignemo društveno prihvatljive prestižne pozicije“. Zbog toga smo i na poslovnom nivou rijetko usmjeravani prema važnosti saradnje i podržavanja s ciljem dobrobiti za sve. Smatramo kako ne možemo biti svi uspješni, pa se „borimo“ za svoje pozicije.

Genijalna poslovna psihologija

Činjenice danas pokazuju da su upravo timski rad i saradnja, uz jasno izraženu misiju i viziju, najvažniji segmenti razvoja poslovne djelatnosti. Richard Branson, jedan od najpoznatijih biznismena današanjice, svoje zaposlene redovno potiče i usmjerava prema važnosti saradnje i prihvaćanju različitosti.

Reklama

Njegova genijalna poslovna psihologija rezultira ne samo vrhunskim rezultatima već i zadovoljnim radnicima koji, usput rečeno, čak sami određuju kada će ići na godišnji odmor i koliko će na njemu ostati.

Tony Robbins, vodeći stručnjak te strateg za lični i poslovni razvoj, kaže kako se uspješno poslovanje, ali i rad u timu, temelji 80% na psihologiji i 20% na načinima postizanja ciljeva. Dakle, dobar timski igrač je onaj koji se ne bavi različitim izgovorima za neuspjeh i „zašto je nešto nemoguće“.

„Plata mi je premala, drugi su loši radnici…“

Najčešći izgovori za neostvarivanje kvalitetnog timskog rada i rezultata su: „loši su šefovi; drugi su loši radnici; nisam više mlad; nemam energije; nemam potrebno obrazovanje; nemam podršku; plata mi je premala…“. Kada smo koncentrisani na ono što je „loše“ i što ne funkcioniše dobro, ograničavamo sami sebe i nismo sposobni vidjeti rješenja koja su često moguća samo u timskom radu, ostavimo li postrani moguće nerazumijevanje među pojedincima u grupi.

Želimo li biti timski igrači, bez obzira na činjenice da nije sve sjajno u kompaniji (ili odjelu u kojem radimo), trebamo preuzeti odgovornost za svoje ponašanje. Biti odgovorni za vlastite rezultate i koncentrisati se na rješenja, a ne na „probleme“. 

Reklama

Pet osobina koje imaju pravi timski igrači

1.  Pozitivan stav. Već je bezbroj puta dokazano kako optimisti ostvaruju puno bolje rezultate od pesimista. Robin Sharma, vodeći autoritet u leadership psihologiji, često nas podsjeća na važnost osmijeha u poslovnom djelovanju „Osmjehnite se. To mnogo znači. Recite ‘hvala’ i ‘molim’. To mnogo znači.“ Energija koju donosimo u tim veoma je važna. Ljubaznost je temelj pozitivne atmosfere u timu.
2. Prihvaćanje i poštovanje različitosti. Svjetski poslovni lideri često naglašavaju kako zapošljavaju osobe koje su drukčije od njih. To je moguće kada smo svjesni koliko je različitost važna u razvoju ideja. Simon Cowell, poznati muzički producent, kaže kako mu uopšte nema smisla rad u timu koji jednako misli kao on. Za donošenje odluka i rađanje novih ideja, potrebni su mu kreativci s različitim pogledima na izazove.
3. Za razvoj u timu nužno je izražavanje poštovanja prema kolegama i nadređenima, bez obzira na različitosti. Poštovanje nije nužno vezano uz slaganje, nego uz etičke smjernice. Ako ne poštujemo druge, ne možemo očekivati ni da se poštuje naše mišljenje.
4. Smanjivanje očekivanja. Kada prihvatimo različitost u karakterima, tada smo sposobni i smanjiti očekivanja prema kolegama. Uvjerenje kako bismo svi trebali raditi jednako sputava nas jer to jednostavno nije moguće. Radimo prema vlastitim kapacitetima, što uključuje naše znanje, sposobnosti i fleksibilnost.

   Naravno, nužna je procjena rada svakog pojedinca u timu, prema čemu se određuju i zadaci, pozicije i radna mjesta. Međutim, to je posao menadžera i kadrovske sužbe, a ne članova tima. Neprestano kritikovanje drugih unosi nemir u tim i gubitak dragocjene energije. Za rezultat i način rada odgovoran je svako za sebe, zajedno s nadređenim, čiji je posao i nadzor rada tima. Pozitivna motivacija i podrška kolega pridonosi ostvarivanju dobrih rezultata.

5. Otvorena i iskrena komunikacija. Najvažniji je alat za izgradnju kvalitetnih međuljudskih odnosa u timu. Podrazumijeva izražavanje ideja bez otpora i straha od odbacivanja. U slučaju nerazumijevanja i neslaganja, važno je odabrati pravo vrijeme i mjesto za rješavanje nesporazuma. Komunikacija u timu zavisi, naravno, o vođi tima, no i u slučajevima kada on ne pokazuje interes za otvorenu komunikaciju, moguće ju je razvijati s članovima tima.
6. Samo od nas zavise načini komunikacije, sami biramo riječi i mimiku. Dobro je preispitati svoje reakcije i njihove uzroke kada se javljaju otpori, a to je moguće samo ako prihvaćamo odgovornost za svoje postupke. Nije samo važno „šta se događa“, nego i kako reagujemo na „ono što se događa“.
7. Podržavanje kolega. U bitci „želim biti najbolji“ (nasuprot „želim svojim radom i talentima pridonijeti svima), često zaboravimo da je definicija uspjeha uživanje u radu, a ne samo postizanje rezultata. Mi smo društvena bića, a na poslu provodimo više vremena nego sa porodicom. Sjetimo se kako je za dobre porodične odnose najvažnije razumijevanje i podrška. To nije manje važno u ostvarivanju dobrih odnosa u timu. Jedan od najpoznatijih motivatora za razvoj Zig Ziglar rekao je sljedeće: „Želiš li poslovni uspjeh, pomozi nekom drugom da uspije. Želiš li zaraditi više novca, pomozi drugome da zaradi novac. Tada ćeš biti višestruko nagrađen“.

Izvor: Sensaklub.hr