BIZLIFE
Dress-code za posao
Od prvog radnog dana zaposleni moraju znati kako da se adekvatno obuku za svaku poslovnu priliku. To je dio poslovnog bontona koji se smatra izuzetno bitnim za dalji uspjeh u organizaciji i karijeri uopšte. Mnoge kompanije propisuju dres-kodove i posebne politike kada je u pitanju oblačenje zaposlenih.
Međutim, vremena se mijenjaju, pa tako i prikladan dres-kod više nije ono što je ranije bio. Popularna kultura nametnula je nova pravila i u odijevanju. Sada pored strogo profesionalnog oblačenja, koje podrazumijeva nošenje odijela (kako muških tako i ženskih), zaposleni može da nosi i ležerniju odjeću (tzv. “smart casual” – mudro ležerno). Međutim, koliko ta odjeća može biti ležerna mnogim zaposlenima izgleda još nije jasno.
Generalno, kada je dres-kod u pitanju, u vidu treba imati nekoliko stvari:
Kao prvo, za koju priliku se treba obući. Poslovni ručak ili večera nikako nisu pogodno vrijeme za ležernu odjeću s obzirom na to da se poslovnom partneru može prenijeti uvredljiva poruka da nije dovoljno poštovan.
Zatim, mnoge poznate kompanije imaju pravilo da se zaposleni od ponedjeljka do četvrtka oblače krajnje profesionalno, dok je petak dan za opuštanje. Mnoge opservacije ukazale su da zaposleni upravo tu gube “mjeru” pa petkom na posao dolaze gotovo neuredni. Najvažnije od svega jeste upravo kreiranje konzistentnosti i kada je oblačenje u pitanju. Ono je način stvaranja kredibiliteta kako u kompanijskim kontaktima, tako i u socijalnom okruženju uopšte.
Mnogi autori iz oblasti poslovne etike i kulture bavili su se i ovim pitanjem, pa je sa iste strane došlo i puno pametnih savjeta i predloga.
Žene bi na posao trebalo da nose pantalone (koje ne smijju biti previše uske) u crnoj, teget, sivoj ili braon boji. Uz njih se obično nose elegantniji džemperi. Tako obučena žena spremna je za svaki sastanak. Još jedan od najzastupljenijih dres-kodova jeste kombinacija suknje sa sakoom, kardiganom ili džemperom (istih ili sličnih materijala i boja). Odjeću će uvjek osvježiti i pamučna polo majica koja će izgledu dati dozu ležernosti kada prilika nalaže. Što se nakita tiče uvjek se treba držati pravila – “manje je više”.
Muškarci više ne moraju da se drže samo starih pravila. Kao što je pomenuto, nova popularna kultura uvela je svoja pravila i u oblačenje. Tako će muškarac u sportskom sakou tamne boje i pantalonama od sličnog materijala biti spreman za svaku prezentaciju u poslovnoj zgradi. Ležerne košulje sa visokom kragnom uvjek će izgledati poslovno i elegantno sa ili bez kravate.
Kada su u pitanju cipele, one i kod muškaraca i kod žena treba da budu tamnije (što naravno zavisi i od sezone) ali pravilo je da uvjek budu uredne i ispolirane.
Izvor: Ekonomski online
Ashok Tamang se prije godinu i po dana oprostio od supruge, 14-ogodišnje kćeri i tek rođenog sina, kako bi došao raditi kao građevinac u Bosni i Hercegovini.
U Sarajevo je stigao iz Nepala, države u podnožju najvišeg svjetskog planinskog masiva Himalaja.
Tamag je jedan od oko 5.000 stranih radnika u Bosni i Hercegovini, čiji broj se skoro udvostručio od 2020. godine, pokazuju podaci entitetskih zavoda za zapošljavanje- piše Buka.
Najviše ih je ove godine došlo iz Turske, Srbije, Bangladeša, Kuvajta i Hrvatske, pokazuju isti podaci.
Tamang kaže da je iz Katmandua, prijestolnice Nepala, došao da radi u sarajevskoj građevinskom poduzeću “Omega Group”, kako bi sebi i porodici osigurao bolji život.
On je, uz još jedanaest zemljaka iz Nepala, u BiH došao posredstvom nepalske agencije za posredovanje pri zapošljavanju. Trebalo mu je, kaže, više od tri mjeseca da prikupi sve potrebne dokumente, jer građanima Nepala nije lako dobiti vizu za evropske zemlje, piše Radio Slobodna Evropa.
Dodaje kako je radio na gradilištima u Prijedoru i drugim gradovima, te da je zadovoljan uslovima rada i smještaja.
Uz platu od 1.800 maraka (oko 900 eura), Tamang ima plaćen smještaj i tri obroka dnevno. Stoga većinu zarade može poslati u Nepal, gdje mjesečne plate često iznose samo par stotina američkih dolara.
“Nisam još išao kući. Planiramo u sljedećih šest mjeseci i nadam se da ću ih vidjeti što prije. Razgovaramo često putem interneta, jer mi jako nedostaju”, kaže Tamang, jedan od oko 80 građana Nepala zaposlenih u BiH.
Buka
Digitalne inovacije kao preduslov za privredni i društveni rast biće u fokusu ovogodišnje konferencije “Forward”, koja će sutra u Banjaluci okupiti eksperte iz Srpske i regiona s ciljem razmjene iskustava i dobrih praksi te njihove primjene u domaćim malim i srednjim preduzećima. (više…)
Kako uštedeti više novca je tema koja sve zanima, posebno poslije praznika i kad počnemo da razmišljamo o ljetovanju. (više…)
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS12 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TEHNOLOGIJA12 meseci prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca