PRIVREDA
Povratak mljekara iz BiH na tržište Hrvatske sporiji od očekivanog
SARAJEVO – Pojedine grane bosanskohercegovačke privrede nikada se nisu oporavile od privremenog gubitka pristupa tržištu Hrvatske nakon što je prvi susjed BiH 2013. godine ušao u Evropsku uniju.
To se posebno odnosi na mljekarsku industriju koja je naprimjer 2012. godine u Hrvatsku izvezla 45 miliona KM vrijednosti mlijeka i proizvoda od mlijeka, a 2014. nije izvezen ni “jedan fening“ mliječnih proizvoda.
Posljednji podaci iz 2017. godine ukazuju na to da je godišnji izvoz u Hrvatsku narastao na 16 miliona KM. Istovremeno, ukupna vrijednost izvoza mlijeka i proizvoda od mlijeka iz BiH prošle godine iznosila je 80 miliona KM, a 2012. godine je iznosila 93,5 miliona KM.
Nakon što je 2015. bh. mljekarima dozvoljen pristup tržištu EU a time i Hrvatske, očekivanja su bila da će povratak na tržište biti brz. To se međutim nije desilo. Police koje su napustili brendovi iz BiH popunili su neki drugi proizvođači.
Promjene na tržištu
Direktor firme Milkos Adin Fakić u razgovoru za Faktor navodi da je povratak na tržište proces koji traje i “vjerujem da će trajati još dugo“.
„To je posljedica nekonkurentnosti bh. proizvođača mlijeka. Glavni razlog za to je ambijent u BiH i uvjeti u kojima naši farmeri i mljekari rade u poređenju sa njihovim kolegama iz EU, to je neuporedivo. Tako da je cijena mlijeka koja se proizvede u BiH dosta skuplja, čak i do 30 posto, u odnosu na cijenu mlijeka koja se proizvodi u Evropskoj uniji“, pojašnjava Fakić.
Dodaje da je drugi uzrok teškog povratka na tržište Hrvatske ali i sve težeg poslovanja u BiH činjenica da je BiH potpisala adaptirani Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju koji će potpuno ukinuti poreze i prelemane na uvoz proizvoda iz EU čime će proizvodi farmera iz EU biti još jeftiniji.
„Imajući sve ovo u vidu, jedina razumna odluka kada je u pitanju mljekara Milkos bila je da na tržište Hrvatske plasiramo drugačiji asortiman nego ranije i prilagodimo se u odnosu na period prije 2013. godine. Mi sada izvozimo različite proizvode u Hrvatsku i postupak vraćanja na tržište traje sporije nego što smo očekivali. Tržište nije mirovalo i police koje su se ispraznile povlačenjem bh. proizvođača popunili su drugi“, kazao je Fakić.
Zašto je mlijeko u EU jeftinije
Pojašnjava i zbog čega je mlijeko u EU skuplje od onog u BiH. Kao prvi razlog navodi činjenicu da je poljoprivredni budžet BiH i zemalja EU neuporediv jer evropske zemlje mnogo više ulažu u tu oblast. Drugi razlog je taj da su kako Hrvatska tako i mnoge druge zemlje EU u velikoj mjeri iskoristile evropske fondove, dok u BiH IPARD tek treba da bude korišten.
„Treći razlog je da u BiH ne možete uzeti kredit ako ste poljoprivredni proizvođač. Četvrti razlog je taj da je porezna politika u BiH takva da poljoprivredni proizvođač plaća poreze i doprinose kao i sve ostale firme, i generalno poslovni ambijent je takav da se proizvođačima ne omogućava da proizvedu jeftiniji proizvod. Stoga je jasno da proizvođači iz BiH i EU ne igraju na istoj ravni“, kazao je Fakić.
Navodi da čak i Hrvatska ima problema sa svojim tržištem i zemljama članicama EU. Kao primjer ističe podatke da je Hrvatska prije četiri godine proizvodila 700 miliona litara mlijeka godišnje, a danas oko 450 miliona litara godišnje.
„Hrvatska je imala 30.000 farmera a danas ima nepunih 6.000 farmera. Dakle, to je ono ono što čeka i BiH a to je nekonkurentnost proizvođača s Balkana u poređenju sa onima iz zemalja koje su dugi niz godina članovi EU i koji konzumiraju pogodnosti koje imaju u EU“, stav je Fakića.
Na nedavno održanom sastanku u Vanjskotrgovinskoj komori BiH kojem je prisustvovao desila se situacija koja je, kako on pojašnjava, mu pomogla da shvati koliko se stavovi proizvođača razlikuju od vlasti.
„Predstavnik jednog od ministarstava je, bez trunke sumnje u ispravnost svog stava, kazao da su mljekare te koje farmerima moraju platiti cijenu mlijeka koja je odgovarajuća. On to kaže bez ikakvog dvoumljenja ne razmišljajući da država treba da osigura uvjete da farmer može proizvesti konkurentan proizvod koji ću ja kao zadnji u tom lancu otkupiti. Reformska agenda ne sadrži riječ poljoprivreda u šest poglavlja koja obrađuje što je indikator koliko je važna nadležnima“, poručio je Fakić.
Potrebni poticaji
Potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Bruno Bojić je kazao da je rast izvoza u Hrvatsku nakon potpunog prekida 2014. posljedica toga da su pojedine bh. fabrike dobile dozvolu za izvoz u EU.
„Podsticajne mjere za proizvodnje su i dalje najveća prepreka, poljoprivredni proizvođači traže da se energičnije pristupi tome i da se u okvirim mogućeg izađe ususret. Oni smatraju da je nedovoljno podsticajnih mjera i da je to nešto što koči daljni razvoj. BiH je liberalizirala tržište jer je to princip koji je usvojen samim procesom evropskih integracija, ali i uvozni lobi mnogo toga radi i iako se bh. proizvođači mogu boriti kvalitetom proizvoda, ne mogu se boriti cijenom jer strani proizvođači dobijaju veće podsticaje. Treba raditi na tome da se pomogne našim proizvođačima i farmerima. Znam da su budžeti ograničeni ali svakako da trebamo tu više snage usmjeriti“, kazao je Bojić.
Izvor: Faktor
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca