PRIVREDA
Povratak mljekara iz BiH na tržište Hrvatske sporiji od očekivanog
SARAJEVO – Pojedine grane bosanskohercegovačke privrede nikada se nisu oporavile od privremenog gubitka pristupa tržištu Hrvatske nakon što je prvi susjed BiH 2013. godine ušao u Evropsku uniju.
To se posebno odnosi na mljekarsku industriju koja je naprimjer 2012. godine u Hrvatsku izvezla 45 miliona KM vrijednosti mlijeka i proizvoda od mlijeka, a 2014. nije izvezen ni “jedan fening“ mliječnih proizvoda.
Posljednji podaci iz 2017. godine ukazuju na to da je godišnji izvoz u Hrvatsku narastao na 16 miliona KM. Istovremeno, ukupna vrijednost izvoza mlijeka i proizvoda od mlijeka iz BiH prošle godine iznosila je 80 miliona KM, a 2012. godine je iznosila 93,5 miliona KM.
Nakon što je 2015. bh. mljekarima dozvoljen pristup tržištu EU a time i Hrvatske, očekivanja su bila da će povratak na tržište biti brz. To se međutim nije desilo. Police koje su napustili brendovi iz BiH popunili su neki drugi proizvođači.
Promjene na tržištu
Direktor firme Milkos Adin Fakić u razgovoru za Faktor navodi da je povratak na tržište proces koji traje i “vjerujem da će trajati još dugo“.
„To je posljedica nekonkurentnosti bh. proizvođača mlijeka. Glavni razlog za to je ambijent u BiH i uvjeti u kojima naši farmeri i mljekari rade u poređenju sa njihovim kolegama iz EU, to je neuporedivo. Tako da je cijena mlijeka koja se proizvede u BiH dosta skuplja, čak i do 30 posto, u odnosu na cijenu mlijeka koja se proizvodi u Evropskoj uniji“, pojašnjava Fakić.
Dodaje da je drugi uzrok teškog povratka na tržište Hrvatske ali i sve težeg poslovanja u BiH činjenica da je BiH potpisala adaptirani Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju koji će potpuno ukinuti poreze i prelemane na uvoz proizvoda iz EU čime će proizvodi farmera iz EU biti još jeftiniji.
„Imajući sve ovo u vidu, jedina razumna odluka kada je u pitanju mljekara Milkos bila je da na tržište Hrvatske plasiramo drugačiji asortiman nego ranije i prilagodimo se u odnosu na period prije 2013. godine. Mi sada izvozimo različite proizvode u Hrvatsku i postupak vraćanja na tržište traje sporije nego što smo očekivali. Tržište nije mirovalo i police koje su se ispraznile povlačenjem bh. proizvođača popunili su drugi“, kazao je Fakić.
Zašto je mlijeko u EU jeftinije
Pojašnjava i zbog čega je mlijeko u EU skuplje od onog u BiH. Kao prvi razlog navodi činjenicu da je poljoprivredni budžet BiH i zemalja EU neuporediv jer evropske zemlje mnogo više ulažu u tu oblast. Drugi razlog je taj da su kako Hrvatska tako i mnoge druge zemlje EU u velikoj mjeri iskoristile evropske fondove, dok u BiH IPARD tek treba da bude korišten.
„Treći razlog je da u BiH ne možete uzeti kredit ako ste poljoprivredni proizvođač. Četvrti razlog je taj da je porezna politika u BiH takva da poljoprivredni proizvođač plaća poreze i doprinose kao i sve ostale firme, i generalno poslovni ambijent je takav da se proizvođačima ne omogućava da proizvedu jeftiniji proizvod. Stoga je jasno da proizvođači iz BiH i EU ne igraju na istoj ravni“, kazao je Fakić.
Navodi da čak i Hrvatska ima problema sa svojim tržištem i zemljama članicama EU. Kao primjer ističe podatke da je Hrvatska prije četiri godine proizvodila 700 miliona litara mlijeka godišnje, a danas oko 450 miliona litara godišnje.
„Hrvatska je imala 30.000 farmera a danas ima nepunih 6.000 farmera. Dakle, to je ono ono što čeka i BiH a to je nekonkurentnost proizvođača s Balkana u poređenju sa onima iz zemalja koje su dugi niz godina članovi EU i koji konzumiraju pogodnosti koje imaju u EU“, stav je Fakića.
Na nedavno održanom sastanku u Vanjskotrgovinskoj komori BiH kojem je prisustvovao desila se situacija koja je, kako on pojašnjava, mu pomogla da shvati koliko se stavovi proizvođača razlikuju od vlasti.
„Predstavnik jednog od ministarstava je, bez trunke sumnje u ispravnost svog stava, kazao da su mljekare te koje farmerima moraju platiti cijenu mlijeka koja je odgovarajuća. On to kaže bez ikakvog dvoumljenja ne razmišljajući da država treba da osigura uvjete da farmer može proizvesti konkurentan proizvod koji ću ja kao zadnji u tom lancu otkupiti. Reformska agenda ne sadrži riječ poljoprivreda u šest poglavlja koja obrađuje što je indikator koliko je važna nadležnima“, poručio je Fakić.
Potrebni poticaji
Potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Bruno Bojić je kazao da je rast izvoza u Hrvatsku nakon potpunog prekida 2014. posljedica toga da su pojedine bh. fabrike dobile dozvolu za izvoz u EU.
„Podsticajne mjere za proizvodnje su i dalje najveća prepreka, poljoprivredni proizvođači traže da se energičnije pristupi tome i da se u okvirim mogućeg izađe ususret. Oni smatraju da je nedovoljno podsticajnih mjera i da je to nešto što koči daljni razvoj. BiH je liberalizirala tržište jer je to princip koji je usvojen samim procesom evropskih integracija, ali i uvozni lobi mnogo toga radi i iako se bh. proizvođači mogu boriti kvalitetom proizvoda, ne mogu se boriti cijenom jer strani proizvođači dobijaju veće podsticaje. Treba raditi na tome da se pomogne našim proizvođačima i farmerima. Znam da su budžeti ograničeni ali svakako da trebamo tu više snage usmjeriti“, kazao je Bojić.
Izvor: Faktor
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca