PRIVREDA
Zbog akciza ni plin više nije jeftin
BANJALUKA – Distributeri nafte i naftnih derivata će zbog skupljeg plina pretrpjeti pad prometa, što će se odraziti i na finansijske bilanse privrednih društava iz ove oblasti, tvrde stručnjaci.
U moru poskupljenja, Zakonom o akcizama uvedena je i taksa za puteve i autoputeve na tečni naftni gas, odnosno plin, u iznosu od 0,15 KM po kilogramu za puteve i 0,25 KM po kilogramu za autoputeve. Tako je ovaj energent poskupeo za oko 0,30 KM po litri i košta oko 1,10 KM.
Distributeri koji se bave prometom tečnog naftnog gasa cijenu ovog energenta kreiraju po sličnom principu kao gorivo, odnosno na osnovu nabavne cijene, cijene distribucije i drugih faktora.
Samo nikoliko dana nakon što su to i uradili, te promijenili brojke na tablama pumpi, stručnjaci upozoravaju da se očekuje pad prometa plina, koji je upravo poslednjih godina doživio procvat.
Podaci Uprave za indirekto oporezivanje BiH pokazuju da je uvoz naftnih plinova od 2014. do 2017. godine porastao za oko 60 miliona kilograma. Tako je 2014. godine u BiH uvezeno oko 205 miliona, 2015. godine oko 237 miliona, dok je u 2016. i 2017. godini broj porastao na 263 miliona kilograma naftnih plinova i ostalih plinovitih ugljenvodonika.
Građani su plin kupovali kao omiljeno i najjeftinije gorivo, međutim, kada i ono najjeftinije postane skupo, ljudi će ga manje kupovati, prognoziraju stručnjaci.
– Promjena Zakona o akcizama će sigurno dovesti do pada prometa. Distributeri nafte i naftnih derivata su bili prinuđeni da povise cijene svojih proizvoda zbog novih nameta državi, te zbog toga trpe pad prometa, što će se odraziti i na finansijske bilanse privrednih društava iz ove oblasti – tvrdi Zoran Berak, sekretar Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima u Privrednoj komori RS.
Dok ova taksa predstavlja značajan udar na džepove građana koji voze automobile na plin, akcize i takse na korišćenje plina u domaćinstvima se ne plaćaju, što opet može dovesti to novih problema.
– Postoji realna velika opasnost od nestašice gasa za domaćinstva na tržištu ukoliko se ne otklone nejasnoće u postojećem Pravilniku o primjeni Zakona o akcizama ili on ne bude izmenjen. Trenutno je takva situacija da distributeri TNG koji nisu uvoznici ovog energenta nisu u mogućnosti da nabave tečni naftni gas u bocama bez obračunate takse za puteve i autpouteve – tvrdi Berak.
Dodaje da veliki problem predstavlja i prodaja ranije nabavljenog plina za domaćinstva, te činjenica da uvoznici ovog energenta koji je oslobođen taksi za puteve ne mogu dalje prodavati TNG distributerima i maloprodajama jer im to izmenjeni Zakon o akcizama i Pravilnik ne dozvoljavaju.
– Sadašnje okolnosti nalažu da tečni naftni gas za domaćinstva može prometovati samo uvoznik istog, koji posjeduje sopstvenu benzinsku pumpu. Zbog toga smatram da bi trebalo hitno tečni naftni gas koji se uvozi zbog punjenja u boce za domaćinstvo osloboditi svake obaveze po osnovu naplaćivanja taksi za puteve i autoputeve, jer se on ni na koji način ne može dovesti u vezu sa tim taksama – dodaje on.
Dok stručnjaci ukazuju na nepravilnosti i propuste, cijena plina raste, a raste i briga građana, jer će pun razervoar umjesto za 30, sada imati za 50 KM.
– Pun rezervoar sam plaćala 30 KM, a sada plaćam 50 KM, što svakako jeste velika razlika. Međutim, kad uzmem u obzir koliko bi skuplje platila benzin, koga za 50 KM mogu kupiti samo pola rezervara, shvatim da je plin još i jeftin, koliko je sve ostalo poskupjelo – kaže Banjalučanka Branka Ljoljić.
Distributeri traže rješenje
Usvojeni set Zakona o akcizama izazvao je probleme na tržištu gasa u zemlji, zbog čega će uvoznici i distributeri Upravi za indirektno oporezivanje BiH ponuditi konkretne prijedloge za rešenje novonastale situacije.
Tako je bar najavljeno na sastanku uvoznika i distributera gasa u BiH, na kojem su prisustovali predstavnici kompanija koje se bave uvozom, distribucijom i punjenjem propan-butana i auto-gasa.
Zakon o akcizama BiH i Pravilnik o izmjenama i dopunama ovog zakona nedorečeni su i u sukobu sa postojećim zakonima, što može dovesti do raspada tržišta propan-butana u BiH, zaključeno je na ovom sastanku.
Izvor: Blic
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca