FINANSIJE
Doprinosi za radnike u BiH najveći u Evropi, 67 odsto bruto plate odlazi državi
SARAJEVO – Bosna i Hercegovina je, prema iznosu doprinosa koji se plaćaju na bruto platu i koji iznose gotovo 67 odsto na mjesečnom nivou, jedan od rekordera svijeta kada je riječ o ovim zakonskim rješenjima.
To je potvrdila i analiza međunarodne revizorske kuće KPMG prije nekoliko godina, u kojoj je jedino Srbija procijenjena kao zemlja sa višom stopom opterećenja na rad u odnosu na BiH.
To itekako utječe na cjelokupnu ekonomiju jedne države, prvenstveno na visoku nezaposlenost i sivu ekonomiju, a zatim i na konkurentnost radnika u BiH u svijetu.
Iz Poreske uprave Federacije Bosne i Hercegovine, koja je nadležna za prikupljanje i naplatu direktnih poreza, kao što su porez na dobit, dohodak, imovinu, te naknade i takse, za Radiosarajevo.ba ističu kako se na neto platu u FBiH obračunavaju porezi i doprinosi u iznosu od cca 72.6 odsto.
– Recimo, ako radnik ima neto platu od 1.000 KM, njegova bruto plata je znatno veća, odnosno iznosi 1.562 KM. Prema Zakonu o doprinosima u FBiH na iznos neto plate od 1.000 KM potrebno je platiti doprinose za PIO/MIO u iznosu od 359,26 KM, zatim doprinose za zdravstvo u iznosu od 257,73 KM i doprinose za nezaposlene od 31,24 KM. Uz to, potrebno je platiti porez na dohodak u iznosu od 77,78 KM, što ukupno iznosi 726,01 KM doprinosa i poreza na bruto platu – kazali su nam iz Poreske uprave FBiH.
Ipak, iako BiH ima visoke stope doprinosa iz PU FBiH ističu kako je značajno to što je osnovica plate na koju se obračunavaju doprinosi u ovom dijelu BiH najniža u regiji. Uz to, podsjećaju da se porezi na dobit, dohodak i imovinu plaćaju po stopi od 10 odsto što je, kako kažu, takođe značajno.
S druge strane, predstavnici poslodavaca u Federaciji BiH ističu kako je izuzetno neophodno da država utiče na smanjenje doprinosa na plate u ovombh. Entitetu BiH, kako bi se pomoglo rastu sveukupne ekonomije.
– Za nas poslodavce takve promjene bi značlile mnogo, ali i za građane, jer bi se rasterećenjem poslovanja kroz smanjenje cijene rada postigle najmanje tri dobre stvari. Prvo bi se omogućilo povećanje plata, pa povećanje zaposlenosti, a sve to dovelo bi do povećanja potrošnje i samim tim ekonomskog rasta i kreiranja potrebe za otvaranje novih radnih mjesta. Sve to bi se širilo cikličnim krugovima i bitno bi povećalo standard i kvalitet života građana u BiH – pojasnio nam je direktor Udruženja poslodavaca FBiH Mladen Pandurević.
On dodaje kako i unutar same BiH postoje velike razlike kada je riječ o doprinosima na plate, kao i da trend povećanja naplate doprinosa i poreza u enormnim svotama govori u prilog činjenici da se može razgovarati o blagom smanjenju cijene rada.
– U Republici Srpskoj i Brčko Distriktu doprinosi su manji, tako da vam i taj podatak govori da smo mi privrednici u FBiH nekonkurentni po tom pitanju i unutar države, a pogotovo u odnosu na poslovanje na evropskom tržištu. Svi podaci od strane nezavisnih stručnjaka kažu da je opterećenje po osnovu cijene rada najveće u FBiH u Evropi. U prošloj godini naplaćeno je otprilike 2 milijarde KM više doprinosa i poreza, što govori o mogućim razgovorima za smanjenje cijene rada. Ipak, trajno rješenje ovog pitanja leži u uvođenju fiskalne devalvacije i povećanju PDV-a, čime bi se nadoknadila nedostajuća sredstva u fondovima zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja po osnovu smanjenih doprinosa – istakao je Pandurević.
Neka od rješenja ovog problema ponudili su i iz Poreske uprave Federacije BiH, iz koje su uputili više inicijatiiva za izmjene i dopune zakona i drugih propisa koji bi doveli do sprečavanja rada na crno i povećanja broja zaposlenih.
– Realizacija tih prijedloga imala bi za posljedicu pravednije oporezivanje i veće djelovanje zakona vrijednosti na tržištu, a što bi imalo pozitivnog efekta na ukupno stanje u društvu. Kada je riječ o oporezivanju rada mi smo Vladi FBiH i resornom ministarstvu u martu 2017. godine uputili primjedbe na Nacrte zakona o doprinosima i porezu na dohodak, jer oni nisu nudili prava rješenja. Još ranije, 2015. godine, upućena je i inicijativa za izmjene ova dva zakona, kojima se predlaže oporezivanja brojnih ugovora, kao što su ugovor o djelu i slična rješenja, koja su prostor za manipuliranje zloupotrebe, zaključivanje fiktivnih ugovora i izbjegavanje zapošljavanja – dodaju iz Poreske uprave FBiH.
Govoreći o naplati doprinosa na plate u FBiH, evidentno je enormno povećanje uprkos nepovoljnoj ekonomskoj situaciji u BiH i nemogućnosti mnogih poslodavaca da izmiruju svoje redovne obaveze.
Tako je tokom 2017. godine u doprinosu naplaćeno 3.192 milijardi KM doprinosa, što je povećanje za gotovo 200 miliona KM u odnosu na raniju godinu ili gotovo 320 miliona KM u odnosu na 2015. godinu. Takav trend bi trebao biti nastavljen u ovoj godini jer je u periodu januar-februar 2018. godine naplata doprinosa na plate povećana za čak 53,5 miliona KM.
Izvor: EuroBlic
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca