PRIVREDA
Stranci u sve većem broju dolaze raditi u BiH
Savjet ministara BiH je na prijedlog Ministarstva civilnih poslova donio odluku i u značajnoj mjeri povećao kvotu radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u BiH.
Kako se navodi u objavljenoj odluci, broj dozvola u prerađivačkoj industriji za FBiH je s predloženih 70, povećan na 300, i to na prijedlog Udruženja poslodavaca Federacije BiH.
„U proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom predlagač je prvo predložio izdavanje pet dozvola za FBiH, a nakon reagovanja UP FBiH, broj dozvola je povećan na 110. U oblasti građevinarstva umjesto predloženih 30 za FBiH, broj dozvola je povećan na 320. U djelatnosti prevoza, skladištenja i veza broj dozvola je s 10 povećan na 20. U oblasti pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane u sektorima hotelijerstva i ugostiteljstva s ranije predloženih 30, angažmanom Udruženja broj dozvola u FBiH je povećan na 150. Što se tiče djelatnosti informacija i komunikacija, broj dozvola je s predloženih 10 u FBiH povećan na 110“, navodi se u Odluci o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u BiH za 2022. godinu.
Iz Udruženja poslodavaca FBiH pozdravljaju odluku nadležnih da povećaju kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u BiH, i to naročito u proizvodnim i uslužnim djelatnostima.
„Ovo je trenutno dovoljan, ali ipak ne i potreban uslov za liberalizaciju tržišta radne snage. Procedura za dobijanje dozvole za zapošljavanje stranaca u Federaciji BiH traje oko šest mjeseci. Pozivamo nadležne institucije da što prije preduzmu neophodne korake kako bi pojednostavili procedure, skratili rokove, smanjili broj neophodnih dokumenata za odobrenje uvoza radne snage i omogućili kompanijama da do potrebne radne snage, koju ne mogu naći na tržištu BiH, dođu pravovremeno“, pojasnili su iz Udruženja.
Dodali su da godinama kontinuirano upozoravaju na nedostatak radne snage, naročito u proizvodnom i uslužnom sektoru, te su u više navrata insistirali na povećanju kvota za izdavanje radnih dozvola strancima.
Prema njihovim podacima, u ovome trenutku na tržištu radne snage u BiH nedostaje oko 30.000 radnika, posebno u proizvodnim djelatnostima poput građevine, drvne i hemijske industrije i tako dalje.
Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske, rekao je za „Nezavisne novine“ da je Savjet ministara samo potvrdio odluku entitetskih vlada.
„Ovo nije ništa novo, već samo verifikacija odluka. Što se tiče naših poslodavaca, ovo nije novo povećanje broja stranih radnika. Ove godine je odobreno oko 1.200 radnih dozvola za zapošljavanje stranaca. Ono što znamo je da ih trenutno ima dovoljno, ali Vlada RS je obećala, ukoliko bude potrebe, da će povećati broj dozvola“, kazao je Trivić.
Na pitanje kolike su stvarne potrebe poslodavaca za zapošljavanjem stranaca, Trivić odgovara da ih zasad ima dovoljno te, ako bude potrebe, tražiće da Vlada RS donese odluku o povećanju kvote.
„Ono što je sigurno jeste da će naredne godine ići i više od ovih 1.200 radnih dozvola, jer su tek nedavno počeli da dolaze strani radnici u Republiku Srpsku“, zaključio je Trivić.
Nezavisne novine
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE9 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI4 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE12 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca