PRIVREDA
Građevinska dozvola u BiH se čeka 193 dana i košta 73.073 KM
SARAJEVO – Prema podacima dokumenta “Lakoća poslovanja”, koji je uradila Svjetska banka, proces pribavljanja građevinske dozvole u BiH zahtijeva 16 postupaka koji se mogu završiti za tri mjeseca, točnije – najkraće 193 dana, dok će troškovi za dozvolu stajati 73.073 KM, odnosno 17,5% od vrijednosti objekta, piše Večernji list BiH. Naime, radi moguće usporedbe, procijenjena vrijednost izgradnje objekta je 418.327,06 KM.
BiH na listi
Kako bi se dobilo građevinsku dozvolu, potrebno je pribaviti potvrdu katastarskog plana o statusu zemljišta (1 dan, 10 KM), potvrdu iz zemljišne knjige o dokazu vlasništva (1 dan, 5 KM), izvršiti ispitivanje zemljišta i topografski pregled (14 dana, 3600 KM), dobiti urbanističke dozvole iz općinskog odjela za urbanizam (30 dana, 30 KM), dobiti preliminarne potvrde o dijelu projekta vezanom uz komunalije iz vodovoda i kanalizacije (28 dana, 117 KM). Potrebno je dobiti i preliminarne potvrde elaborata zaštite od požara i eksplozija (4 dana, 150 KM), potvrde o tehničkom pregledu i ispravnosti glavnog projekta (5 dana, 28.180 KM), naknadu i proviziju za izgradnju objekta (1 dan, 32.536 KM), zahtjev za građevinsku dozvolu u općinskom odjelu za urbanizam (30 dana, nema naknade), zahtjev za obilježavanje zemljišne parcele (7 dana, 15 KM), obavijestiti općinu o početku radova (1 dan, nema naknade), dobiti zahtjev za priključenje komunalija na mrežu (30 dana, 500 KM), primiti tehničku inspekciju iz općinskog odjela za urbanizam (1 dan, nema naknade), dobiti zahtjev za izdavanje uporabne dozvole iz općinskog odijela za urbanizam (30 dana, 7804 KM), registrirati objekt u katastru (15 dana, 180 KM) i registrirati objekt u zemljišne knjige sa ZK izvatkom (1 dan, 30 KM).
U globalnom smislu, Bosna i Hercegovina je rangirana na 166. mjestu od 190 ekonomija po lakoći dobivanja građevinske dozvole. Primjerice, Srbija je na desetom mjestu, a Hrvatska na 126. Lista ekonomija s kojima se uspoređuje u okruženju i prosjek ranga regije daju iznimno značajne informacije o tome koliko je lako za poduzetnika legalno izgraditi objekt u Bosni i Hercegovini. Danas u Bosni i Hercegovini najčešće se registriraju dva oblika tvrtke – d.o.o i obrt. Ne postoje više str, szr i slično. No za svaku od njih treba osigurati prostor. Kako to i propisi tvrde, najprije treba dobiti građevinsku dozvolu, a potom stupiti u izgradnju objekta. Kako se to radi u BiH, a kako u svijetu? Za početak, BiH je olakšala dobivanje građevinskih dozvola potpunom digitalizacijom i rekonstrukcijom zemljišno-knjižnog ureda i katastra.
Zakonska regulativa gradnje je od iznimno bitnog značaja za poslovanje tvrtki. Mora biti učinkovita kako bi se izbjegla pretjerana ograničenja, što je opet značajno u svakoj ekonomiji. Ako se u kombinaciji s krutim građevinskim propisima troši mnogo vremena i novca, mnogi investitori bi se mogli povući. Tamo gdje postoji lakši postupak dobivanja građevinskih dozvola, jednostavnost i niži troškovi, postoje i veći interesi za investicijama.
Pokazatelji kvalitete
Dokument Svjetske banke “Lakoća poslovanja” prati procedure, vrijeme i troškove nužne kako bi poduzeće dobilo sve potrebne dozvole za izgradnju jednostavnog objekta i izvršilo uknjižbu imovine kako bi se ona mogla koristiti ili prenositi na druge osobe. Rang lakoće dobivanja građevinske dozvole je prosjek svih komponenti ovog pokazatelja: procedura, vremena i troškova. Ukupan rezultat i rang lakoće dobivanja građevinske dozvole obuhvatio je i pokazatelj kontrole kvalitete izgradnje. Pokazatelji prikazani za Bosnu i Hercegovinu predstavljaju skup specifičnih procedura i postupaka koji se moraju završiti kako bi se legalno izgradilo poslovni objekt. Oni su napravljeni u suradnji s licenciranim građevinskim stručnjacima, uključujući arhitekte, s pravnicima specijaliziranim za građevinsku regulativu, građevinskim tvrtkama, komunalnim poduzećima i drugim stručnjacima koji se bave izgradnjom objekata.
Izvor: Večernji list
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca