Connect with us

PRIVREDA

Nijemci traže partnere u BiH

Objavljeno

 


SARAJEVO – Njemačke kompanije, njih 65, zainteresovane su da i ove godine sklapaju partnerstva s preduzećima sa zapadnog Balkana, među kojima su i ona iz BiH.

Naime, iz Predstavništva njemačke privrede u BiH saopšteno je kako je Njemačka inicijativa za pronalaženje dobavljača u zemljama zapadnog Balkana raspisala novi poziv za konferenciju, koja će biti organizovana u Njemačkoj.

To je četvrta konferencija koja će nakon Minhena, Dortmunda i Beograda biti održana u Frankfurtu, i to 19. juna.

U pitanju je projekat njemačkog Udruženja za upravljanje materijalima, nabavku i logistiku (BME), njemačkog Saveznog ministarstva za privrednu saradnju i razvoj (BMZ), njemačkog Saveznog ministarstva za privredu i energiju (BMWi), te njemačkih spoljnotrgovinskih komora (AHK).

„Cilj projekta je da se u okviru jednodnevnog događaja odabrane kompanije iz Bosne i Hercegovine i zemalja zapadnog Balkana sastanu s njemačkim firmama koje su zainteresovane za uspostavljanje poslovnih kontakata s proizvođačima iz ove regije, tj. njihovim novim potencijalnim dobavljačima robe i usluga iz traženih djelatnosti poslovanja“, navodi se u pozivu objavljenom na veb-stranici Predstavništva njemačke privrede u BiH.

Navode kako zainteresovane njemačke firme dolaze pretežno iz metaloprerađivačkog sektora, dobavljačkog sektora za auto-industriju, sektora prerade i proizvodnje materijala od plastike, kao i manji broj firmi iz elektro i elektronskog sektora. Koncept projekta se bazira na B2B platformi (Business to Business).

Reklama

U profilima njemačkih kompanija se navodi šta sve firma, tj. proizvođač iz regiona, treba da ima u svom proizvodnom portfoliju kako bi se kvalifikovao za potencijalnu saradnju.

Zainteresovanost za učešće u projektu iskazuje se kroz popunjavanje prijavnog formulara na internet stranici Predstavništva njemačke privrede u BiH, a rok za prijave je 12. april.

Dostavljene aplikacije na engleskom jeziku se šalju njemačkim kompanijama na uvid, koje kroz sistem ocjenjivanja biraju firme s kojima žele da održe sastanak na događaju u Frankfurtu ove godine.

Službeni jezik na B2B događaju je engleski, a kako je saopšteno, kotizacija za učešće se ne naplaćuje.

Ivo Marić, direktor „Sim Technika“ iz Kotor Varoša, a koje se bavi proizvodnjom dijelova iz oblasti mašinstva, kaže kako ovo preduzeće u saradnji s njemačkim ima samo najbolja iskustva.

„Zahtijevaju kvalitet, kao i da se poštuju rokovi isporuke, i ako se to ispuni, naplata je neupitna“, kazao nam je on.

Reklama

 

I Japanci zainteresovani za saradnju

Spoljnotrgovinska komora (STK) BiH poziva sve zainteresovane kompanije iz BiH da učestvuju u poslovnom forumu sa bilateralnim sastancima domaćih i japanskih privrednika, koji će biti održan 31. maja u Tokiju.

Spremnost da pruži podršku održavanju foruma izrazila je i najveća japanska poslovna organizacija koja okuplja 109 industrijskih asocijacija, 1.350 kompanija, uglavnom velikih korporacija, te 47 regionalnih ekonomskih organizacija, tako što distribuiše pozivnice dijelu poslovne zajednice.

Zainteresovane kompanije mogu naći prijavni obrazac na veb-stranici Spoljnotrgovinske komore BiH i dostaviti ga do 9. aprila.

 

Reklama

Izvor: Nezavisne novine

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu