Connect with us

PRIVREDA

Plaćanje najkasnije 60 dana od isporuke

Objavljeno

 


BANJALUKA – Preduzeća i republičke institucije ubuduće će morati da izmire obaveze na osnovu isporučene robe u periodu od dva mjeseca, a naplatu će moći da odgode samo bankarskim garancijama i mjenicama.

Uslovi plaćanja precizirani su predloženim zakonom o rokovima izmirenja novčanih obaveza u poslovnim transakcijama, koji je usvojila Vlada RS. Ovo zakonsko rješenje odnosi se na izmirenje novčanih obaveza nastalih na osnovu ugovora između preduzeća i preduzeća i republičkih organa, upravnih organizacija, vanbudžetskih fondova, javnih ustanova i lokalnih zajednica.

Najznačajnije razlike između nacrta i prijedloga zakona ogledaju se u tome što je definisano da se ovaj akt primjenjuje na finansijske institucije samo kada je riječ o novčanim obavezama koje nisu direktno povezane sa obavljanjem njihove djelatnosti. Pored toga, prezirano je da se kao sredstvo obezbjeđenja u naplati obaveza može koristiti i mjenica avalirana od banke.

– Ugovoreni rok za izmirenje obaveze može biti duži od 60 dana samo u slučaju da dužnik izda bankarsku garanciju i mjenicu avaliranu od banke povjeriocu. U slučaju da nije ugovoren rok za izmirenje, dužnik je obavezan da izmiri obaveze za preuzetu robu u roku od 30 dana. Oni koji prekrše zakon moraće platiti kaznu od 1.000 do 15.000 maraka – navedeno je u predloženom zakonu.

U Privrednoj komori RS ističu da su dugo insistirali na usvajanju ovog zakona jer pojedinci obaveze za isporučenu robu i usluge ne izmiruju i po godinu.

– Ovo zakonsko rješenje uvodi red u plaćanju obaveza i doprinosi poboljšanju likvidnosti privrede. Tražili smo da budu izjednačeni rokovi izmirenja obaveza za privredu i javni sektor. Pojedinci su obaveze za preuzetu robu izmirivali i nakon 300 dana, dok imamo i savjesne koji su plaćali u toku nekoliko dana – kazao je portparol Privredne komore RS Vladimir Blagojević i dodao da zemlje regiona već imaju zakone kojim su definisani rokovi izmirenja novčanih obaveza.

Reklama

U banjalučkoj fabrici za preradu voća i povrća „Vitaminka“ kažu da bi zakon mogao napraviti i probleme preduzećima.

– Mi još nismo spremni za primjenu takvih propisa jer imamo veliki unutrašnji dug i teške uslove na tržištu zbog kojih je teško dobiti valutu u tom periodu, odnosno obrnuti ciklus. Zbog toga bi veliki broj preduzeća mogao doći pod udar zakona. Međusobna dugovanja i neizmirenje obaveze nastaju zato što je u lancu veliki problem i nema dovoljno likvidnog novca. Uvjeren sam da 50 odsto preduzeća neće biti u mogućnosti da izmiruje obaveze u roku od dva mjeseca – kazao je direktor „Vitaminke“ Žarko Mikić.

Subjekti koji nisu obuhvaćeni zakonom

– preduzeća u stečaju

– banke

– osiguravajuća društva

Reklama

– društva za reosiguranje

– lizing kuće

– mikrokreditna društva

– dobrovoljni penzioni fondovi

– društva za upravljanje investicionim fondovima

– investicioni fondovi

Reklama

– brokerska društva

– dilerska društva

Kazne

5.000-15.000 – za preduzeća i javni sektor

1.000-3.000 – za odgovorna lica

 

Reklama

Izvor: Glas Srpske

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu