PRIVREDA
Slab rad institucija i korupcija usporavaju razvoj zemalja zapadnog Balkana
LONDON – Državama zapadnog Balkana, gdje spada i BiH, ukoliko nastave usporenim tempom, trebaće i do 200 godina da dostignu životni standard zemalja EU, saopštila je Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD).
Prema analizama EBRD-a, čak i po optimističkom scenariju, biće potrebne decenije da ovaj region stekne prosječan evropski standard.
Ističe se da države zapadnog Balkana, gdje spadaju i Srbija, Crna Gora, Albanija, Makedonija te Kosovo, moraju ubrzati reforme.
Kako se navodi, slab rad institucija, korupcija i dominacija vlade u nekim industrijama usporava razvoj ovih šest država.
„Osnovni problem usporenog ekonomskog razvoja jeste niska produktivnost u cijeloj regiji. To je rezultat malih investicija, slabih institucija i teškog poslovnog okruženja“, navodi EBRD u svom izvještaju objavljenom na Investicionom samitu za zapadni Balkan u Londonu.
Kako se dodaje, produktivnost privatnog sektora širom zapadnog Balkana iznosi tek 60 odsto ukupnog nivoa koji EU traži.
Osim toga, stoji da je prosječna godišnja stopa rasta između 2001. i 2016. godine iznosila 3,2 odsto za zapadni Balkan, što znači da šest zapadnobalkanskih zemalja može postići prosječni BDP po glavi stanovnika u EU tek za 60 godina.
Region je, stoji u izvještaju, ostvario prosječni godišnji rast u postkriznom periodu između 2009. i 2016. godine od samo 1,2 odsto, dok je između 2001. i 2008. godine iznosio 5,3 odsto.
Optimistički scenarij koji koristi stope rasta prije krize, kako se dodaje, ipak bi omogućio zapadnom Balkanu da za četrdesetak godina dostigne nivo EU.
„Potpuno približavanje EU zahtijevaće od država da implementiraju odlučan i sveobuhvatni program reformi u cilju povećanja produktivnosti i investicija“, zaključuje se u izvještaju.
U EBRD-ovom najnovijem izvještaju o dijagnozi stanja ekonomija zapadnog Balkana dodaje se i da zapadnobalkanska šestorka ima snažan ekonomski potencijal za rast i konvergenciju sa EU, ali, kako stoji, mora da uradi više da unaprijedi ekonomske performanse.
U izvještaju se ističe da je ohrabrivanje regionalne saradnje u posljednje dvije decenije pomoglo BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Albaniji, Makedoniji i Kosovu da napreduju ka eventualnom članstvu u EU.
Piter Sanfi, zamjenik direktora za ekonomije i politiku zemalja u EBRD, rekao je da njihovo istraživanje ukazuje na probleme koje treba riješiti.
„Ipak, važno je na probleme gledati kao na izazove, a ne kao na nepremostive prepreke. Oni ukazuju na potrebu sprovođenja sveobuhvatnog programa reformi“, istakao je Sanfi.
Vjekoslav Domljan, ugledni ekonomski stručnjak, kaže za „Nezavisne“ da su ovakve procjene EBRD-a utemeljene.
„Kada se govori o brojci od 200 godina, te računice se temelje na stopi ekonomskog rasta BiH i stopi rasta zemalja s visokim dohotkom“, pojasnio je Domljan.
Istakao je da nas u napretku koči pogrešan model rasta i razvoja, te da ih, stoga, moramo promijeniti.
„Moramo rast temeljiti na inovacijama. Mi ulažemo 0,15 odsto BDP-a u istraživanje i razvoj, dok je norma Afričke unije jedan odsto, a norma EU tri odsto. Nemamo istraživača u firmama, pa ne možemo imati inovacije niti biti konkurentni, odnosno – ne možemo izvoziti niti se razvijati“, istakao je Domljan.
Srećko Latal, direktor analitičke organizacije SOS i regionalni urednik Balkanske istraživačke mreže, kaže da sve glavne međunarodne finansijske institucije ukazuju na ono na šta je ukazao i EBRD.
„Taj podatak ne predstavlja pretjerivanje. Mi već godinama govorimo o tome da su nam potrebne reforme, na kojima insistiraju međunarodne finansijske institucije, ali kako sada stvari stoje, nema nikakvih indicija da bi vlasti u BiH, na bilo kojem nivou, bile spremne da urade stvari koje su neophodne da bi se životni standard bitnije poboljšao“, rekao je Latal za „Nezavisne“.
Inače, EBRD je u Londonu domaćin trećeg Zapadnobalkanskog investicionog samita, a na kojem je bio i Denis Zvizdić, predsjedavajući Savjeta ministara BiH. EBRD je vodeći institucionalni investitor na zapadom Balkanu sa više od deset milijardi evra ulaganja kroz oko 600 projekata.
Problemi na koje ukazuju:
- niska produktivnost
- spore reforme
- slab rad institucija
- korupcija
- male investicije
- teško poslovno okruženje
Izvor: Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca