Connect with us

PRIVREDA

Velika razlika u cijenama mesa: Teletina u Banjaluci 24, u Bijeljini 16,5 KM

Objavljeno

 


BANJALUKA, BIJELJINA – Cijene mesa u mesnicama znatno se razlikuju po gradovima u BiH pa ćete tako kilogram teletine bez kosti u Banjaluci platiti oko 24 KM za kilogram, dok u Bijeljini košta oko 16,5 KM, a u Tuzli oko 18 KM.

Lazo Šešić, predsjednik Zanatsko-preduzetničke komore RS, ističe da je razlika u mesnicama u gradovima velika zato što neke prodaju domaće, a neke uvozno meso.

“Oni pošto prodaju meso mi po toliko plaćamo živu vagu. Šta uvoze i ko to troši ja ne znam, jer ne uvozim. Za teletinu, recimo, ispod 16 KM ne možete se uklopiti ako koljete, a uvozna je mnogo jeftinija”, kaže Šešić.

Bez obzira na različite cjenovnike, meso je za mnoge građane postalo luksuz, koji mesari važu u sve manjoj gramaži, a posebno teletinu.

“Najviše prodajemo junetinu i svinjsko, ako se to uopšte može nazvati velikom prodajom, jer se više ne važu kilogrami. Teletina se kupuje, ali to su iste mušterije, sa dubljim džepom, a ovako neko rijetko, samo po 200-300 grama. Od piletine ide bijelo meso”, kaže trgovkinja u jednoj banjalučkoj mesnici.

Ističe da se i ćevapi, pljeskavice ili bataci rijetko kupuju po kilogramu.

Reklama

“Kupac, recimo, traži porciju ćevapa, a u kilogramu ima pet porcija, zavisi koji je ćevap. Vrlo često se traže dva ili tri bataka, gotovo niko ne traži na kilogram, jedino kada je akcija. Pljeskavice takođe traže na komad, a pileće pljeskavice, koje su dosta povoljnije, idu baš dobro. Ne mislim da je samo s mesom tako, tako se kupuju i sir, voće, povrće…”, navodi jedan mesar iz Banjaluke.

U jednoj tuzlanskoj mesnici kažu da je prodaja mesa iz godine u godinu sve slabija.

“Ma srednja žalost, kakav je sistem takva je prodaja. Ljudi kupuju skroz sitno. Prije je bilo puno bolje, sada je baš teško”, kažu u mesnici “Bašić” Tuzla.

Kako kažu u banjalučkoj mesnici “Kod Laze”, najviše se uzimaju junetina, svinjetina, piletina, a ima kupaca i za teletinu, međutim važu i po 200-300 grama mesa.

Kod njih je najskuplje meso teleća šnicla, but, što košta 25 KM po kilogramu, dok je svinjetina osam do devet KM, a pileće bijelo 10 KM po kilogramu.

Slaviša Kajkut iz Udruženja “Reakcija” kaže da naši potrošači nisu u mogućnosti kupiti ni kilogram teletine, kupuju ponekad 200-300 grama čisto da osjete, a mnogi se okreću uzgoju domaćih životinja na selu kod rodbine.

Reklama

Goradana Bulić iz Udruženja “Klub potrošača TK” kaže da većina građana nema mogućnost jesti piletinu, a kamoli teletinu, koja je delikates, a junetina je sasvim solidna zamjena.

“Ljudi kupuju piletinu kojoj je čitav svijet okrenut, lakše je proizvoditi, manje traje ciklus uzgoja, lakša je za pripremu, preporučuje se jer ima manje masnoće. Naše gurmanske navike su da imamo dosta mesa, pa neko koristi više dok neki ne mogu sebi obezbijediti ni onaj minimum piletine i nemaju ni za 100 grama”, kaže Bulićeva.

 

Izvor: Nezavisne novine

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu