PRIVREDA
Organska proizvodnja stagnira: Izvoz uduplan, ali i dalje mizeran
SARAJEVO, BANJALUKA – Vrijednost izvoza organskih proizvoda u prošloj godini udvostručila se u odnosu na 2015. godinu i iznosi četiri miliona evra, pokazuje Informacija o vanjskotrgovinskom poslovanju u oblasti organske proizvodnje u BiH, a koju je u ponedjeljak usvojio Savjet ministara BiH na svojoj sjednici.
U pitanju je sistem koji se bazira na visokom poštovanju ekoloških standarda putem racionalnog korištenja prirodnih resursa, upotrebe obnovljivih izvora energije i zaštite životne sredine.
Međutim o koliko skromnim brojkama se radi, najbolje govori podatak da je tržište organske hrane u Evropi vrijedno 33,5 milijarde evra i raste iz godine u godinu. Potrošnja je, pokazuju podaci, po glavi stanovnika u posljednjih deset godina udvostručena.
U informaciji koju je pripremilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH navodi se kako je u posljednjih pet godina površina zemljišta pod organskom proizvodnjom udvostručena sa 343 hektara, koliko je bilo 2011, do 659 hektara prošle godine, ali da je to i dalje samo 0,03 odsto od ukupnog obradivog zemljišta u BiH.
S obzirom na to da nema zvaničnih podataka, nezvanični govore da na području Federacije BiH postoji oko 70 proizvođača organske hrane, a u RS je registrovano njih 26, najviše u oblasti ljekovitog bilja i bobičastog voća.
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, u saradnji s nadležnim organima entiteta, kantona i Brčko distrikta BiH, planira nastaviti aktivnosti u cilju unapređenja uslova vanjskotrgovinskog poslovanja i izvoza organskih proizvoda, a na šta je zaduženo od strane Savjeta ministara BiH.
Inače, organski proizvodi pretežno se izvoze u Njemačku, Holandiju, Dansku, Italiju, Švedsku i Švajcarsku.
Proizvodi iz zemalja koje nisu članice EU mogu se distribuisati na tržište EU samo ako su proizvedeni pod uslovima koji su identični i ekvivalentni onima koji se primjenjuju u organskoj proizvodnji u EU. Jedna od zemalja koja može da izvozi je i BiH.
Radovan Anđelić, jedan od najvećih proizvođača smilja i eteričnih ulja u Hercegovini i predsjednik Udruženja organskih proizvođača Republike Srpske, kaže kako je mnogo razloga zbog kojih se ovaj način proizvodnje hrane sporo razvija.
Jedan su, smatra, podsticaji, koji su na zanemarivom nivou, kao i brojni sertifikati kojima se dokazuje organska proizvodnja, a koji na godišnjem nivou kod ozbiljnog proizvođača prelaze i 10.000 maraka.
“Bez države se ipak ne može, a potrebno je veoma malo. Na malim površinama se može izvući solidan prihod. Ono što nam je sad minus, a to su usitnjeni posjedi i zapuštene parcele, možemo pretvoriti u plus, jer su to odlični preduslovi za proizvodnju organske hrane”, kazao nam je Anđelić.
Dodaje kako su kvalitet ove hrane, ali i njen značaj, pored stranih, prepoznali i domaći kupci, koji joj se sve više okreću.
Izvoz premašio milijardu KM
Savjet ministara BiH usvojilo je i Analizu trgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za period 2012- 2017. godine, u kojoj se navodi da je izvoz ovih proizvoda iz BiH prošle godine prvi put premašio milijardu KM.
Praktično je izvoz porastao za osam odsto u odnosu na prethodnu godinu, čime je do sada ostvarena i najveća vrijednost izvoza iz Bosne i Hercegovine.
Razmjena poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u prethodnoj godini imala je najveće ostvarene vrijednosti u posljednjih šest godina, što je praćeno smanjenjem deficita u iznosu od tri odsto.
Ukupan bilans razmjene poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima sa inostranstvom na godišnjem nivou iznosi u prosjeku oko 3,5 milijardi KM.
Izvor: Nezavisne novine
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca