Razvoju domaćeg agrara na putu stoji manjak kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta, ali i konstantno poskupljenje zakupa oranica čija je prosječna cijena lani iznosila 244 KM po hektaru.

Cijena poljoprivrednog zemljišta prema tvrdnjama ratara varira u zavisnosti od tipa zemljišta, kvaliteta tla, dijela Srpske, veličine parcele i niza drugih faktora.

Prema najnovijim podacima Republičkog zavoda za statistiku prosječna cijena zakupa oranica u 2018. godini iznosila je 240 KM po hektaru, livada 130, a pašnjaka 80,1 KM. Cijene prema statistici iz godine u godinu blago rastu pa je tako lani zakup oranica iznosio 243,9 KM po hektaru, livada 136,5 i pašnjaka 86,6 KM.

U Semberiji, najvećem poljoprivrednom kraju Srpske, cijene zakupa daleko su veće od republičkog prosjeka.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača sela Semberije Boško Radić kaže za “Glas” da ratari zakup zemljišta na godišnjem nivou plaćaju od 250 do 700 KM.

– Prosječna cijena dobre parcele sa kvalitetnim tlom košta oko 500 KM po hektaru, ali daleko veći problem je što u Bijeljini uopšte nema slobodnog poljoprivrednog zemljišta, skoro sve se obrađuje. Potražnja je velika pa samim tim i cijene rastu. Plus što kod iznajmljivanja privatnog zemljišta ugovore o zakupu mahom sklapamo na godinu dana, što nas ograničava u planiranju budućnosti. Jer mi uložimo novac, a privatnik se predomisli i iduće godine zemljište da onom ko ponudi više novca – rekao je Radić i dodao da se cijene zakupa državnog zemljišta ne mijenjaju, jer se koncesije dodjeljuju na period od nekoliko decenija.

Nedostatak kvalitetnog zemljišta, tvrdi vlasnik firme “Zelen gaj” iz Gradiške Ranko Sarajlić, daleko je veći problem od same cijene zakupa.

– Zemljište u privatnom vlasništvu na području Gradiše iznajmljuje se po cijeni od 200 do 300 KM po hektaru i nekih ozbiljnih slobodnih površina nema. Cijene prije pet godina su bile oko 100 KM, a rast do kojeg je došlo nije toliki problem u odnosu na druge koji nas muče. Učešće troškova za đubrivo poraslo je po hektaru za oko 1.500 KM u kratko vrijeme – kazuje Sarajlić za “Glas” i dodaje da je dodatni problem što je zemljište “istrošeno” usljed višegodišnjeg obrađivanja bez ulaganja na prirodan način, zbog čega je nemoguće postići dobre prinose.

Kada su u pitanju oranice u državnom vlasništvu, Sarajlić kaže da se njihova cijena na području Gradiške kreće od 80 do 120 KM po hektaru.

– Kod državnog zemljišta postoje neke druge obaveze, ne samo izdvajanje za zakup, tako da dođe na isto. Dobra stvar je što se koncesije mogu izdati i na period od 50 godina, tako da jednom kad dobiješ parcelu riješio si to pitanje – kazuje Sarajlić i navodi da pravo na zakup državnog zemljišta imaju pravna lica koja zapošljavaju radnike i redovno plaćaju sve obaveze.

Predsjednik Udruženja uzgajivača tovne junadi RS i vlasnik firme “MG Gold” iz Donjih Žabara Goran Mitrović kaže da u Posavini ima slobodnog poljoprivrednog zemljišta, ali je nažalost zapušteno.

– Krčenje i privođenje namjeni nije isplativo, iako se svake godine značajan dio parcela pretvori u oranice. Cijena zakupa kreće se od 300 do 600 KM, zavisi od klase, uređenosti, blizine puta – navodi Mitrović.

Neisplativa investicija

Ranko Sarajlić kaže da je cijena iznajmljivanja zemljišta sa aspekta onog koji je daje u zakup izuzetno niska.

– Zemljište kupite za 10.000 KM po hektaru i onda ga dajete u zakup po 300 KM godišnje i tim tempom treba više od 30 godina da se investicija isplati, što je neisplativo – smatra Sarajlić.

Glas Srpske