PRIVREDA
Šećeranu pokreće 36 miliona maraka
BANJALUKA – Za pokretanje proizvodnje u bijeljinskoj „Šećerani“ potrebno je 36 miliona KM, a uskoro će biti raspisan javni poziv za izbor strateškog partnera koji je spreman da uloži novac u ovo posrnulo preduzeće.
Odbor povjerilaca „Šećerane“ dao je zeleno svjetlo na predinvesticionu studiju koju je izradio ekspertski tim i koja je već proslijeđena potencijalnim strateškim partnerima.
– U studiji je navedeno da je za pokretanje proizvodnje u fabrici potrebno 36 miliona maraka. U tom iznosu 16 miliona se odnosi na izmirenje dugovanja prema povjeriocima, a 20 miliona za revitalizaciju „Šećerane“ jer ona ne radi već 19 godina. Uskoro će biti raspisan javni poziv za izbor strateškog partnera, koji je spreman da pokrene proizvodnju – rekao je predsjednik Odbora povjerilaca „Šećerane“ Faik Muhić.
Vođa ekspertskog tima koji je radio predinvesticionu studiju Zoran Pavlović rekao je da je njihova kalkulacija pokazala da je za pokretanje proizvodnje u ovom preduzeću potrebno 36 miliona maraka.
– Studija, koja ima 140 strana, daje zainteresovanim kupcima detaljne informacije o stanju u „Šećerani“. U ovom dokumentu definisano je finansijsko i komercijalno poslovanje fabrike i šta je potrebno uraditi u domenu proizvodnje. Uvjereni smo da smo na dobrom putu da nađemo i nekoga ko će pokrenuti proizvodnju – kazao je Pavlović.
On kaže da će poziv za strateškog partnera biti raspisan ove sedmice.
– Oglas će biti na srpskom i engleskom jeziku, neće imati rok i biće zatvoren onog trenutka kada budemo imali strateškog partnera. Jasno ćemo propisati kriterijume koje moraju da ispune preduzeća da bi bila izabrana, a među najvažnijim su da budu direktno vezana za ovu djelatnost, da imaju godišnji promet veći od 100 miliona maraka i da garantuju da će kada kupe „Šećeranu“ pokrenuti proizvodnju – rekao je Pavlović.
Naglasio je da u ovom preduzeću leži veliki potencijal, koji ne smije ostati neiskorišćen i završiti u starom gvožđu.
– Za gradnju ovakvog kapaciteta potrebno je oko 400 miliona KM, a kada bi nekadašnji gigant proradio povećao bi bruto društveni proizvod RS za tri odsto – rekao je Pavlović.
Do sada su propala četiri pokušaja prodaje „Šećerane“. Ranije su za kupovinu fabrike bile zainteresovane firme iz Tuske i Vijetnama i Goran Vajkić iz Banjaluke. Povjerioci nisu prihvatili njihove ponude jer niko nije bio spreman da izdvoji 15 miliona KM koliko su tada tražili za fabriku.
Blokada i stečaj
Prethodni pokušaj oživljavanja „Šećerane“ propao je prije sedam godina kada joj je blokiran račun nakon što je uhapšen njen tadašnji vlasnik Zoran Ćopić.
„Šećerana“ je 2014. godine prešla u vlasništvo RS, pošto je Ćopić osuđen na četiri godine zatvora. Tada mu je trajno oduzeta imovina vrijedna oko 20 miliona maraka za koju je utvrđeno da ju je stekao pranjem novca narko-bosa Darka Šarića uključujući i većinski paket akcija „Šećerane“.
Prijedlog za otvaranje stečaja u „Šećerani“ podnijela je Poreska uprava RS 31. jula 2015, a krajem te godine je stečaj i pokrenut.
Izvor: Glas Srpske
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca