Connect with us

PRIVREDA

Sporazumu o slobodnoj trgovini potreban novi motor

Objavljeno

 


CEFTA

BEOGRAD, SARAJEVO – Sporazum o slobodnoj trgovini (CEFTA) nije prevaziđen niti je u krizi, ali neophodno je da se ide dalje i da se, prije svega, radi na otklanjanju vancarinskih barijera s obzirom na to da u doglednoj budućnosti neće biti ništa od značajnijih ekonomskih integracija zemalja u regionu.

Ovo je u suštini stav zvaničnika BiH, koji su, komentarišući izjavu Rasima Ljajića, ministra trgovine, turizma i telekomunikacija u Vladi Srbije, a koji je rekao da je CEFTA sporazum u ozbiljnoj krizi, rekli da u ovom trenutku Srbiji ne odgovara što neke zemlje u trgovinskom smislu sve više jačaju.

“CEFTA je dala vrlo važne rezultate za trgovinu među zemljama na ovom prostoru. Međutim, došla je u fazu ili će da regresira, ili ćemo napraviti korak više u pravcu daljih ekonomskih integracija”, rekao je Ljajić.

Kako kažu u BiH, legitimno pravo Ljajića je da, uglavnom pod pritiskom privrednika iz Srbije, traži da se stvari mijenjaju, ali takođe naglašavaju da to nije realno te da je CEFTA u svim zemljama regiona u trgovinskom smislu dala velike rezultate.

“Njima bi najbolji sporazum bio da sve što imaju prodaju BiH, a da BiH ništa ne prodaje. Normalno je da su nezadovoljni i da bi oni sada nešto mijenjali kad smo mi počeli nešto da izvozimo i postali faktor u nekim oblastima, kao što su pileće meso i prerađevine od njega ili kada je malina počela da ide tamo. Sad je to problem. Shvatam Ljajića, njega pritišću njegovi privrednici, koji su navikli da smo mi sigurno tržište, a da tamo niko ništa ne dira”, rekao je Nemanja Vasić, potpredsjednik Privredne komore BiH, dodajući da svoje tržište svi pomalo čuvaju vancarinskim barijerama i da je potrebno raditi na njihovom ukidanju, ali pod uslovom da to počnu da rade sve zemlje koje su u CEFTA.

Najnoviji slučaj kada su u pitanju vancarinske barijere je spor Srbije i Makedonije u vezi s izvozom brašna. Makedonske vlasti pod pritiskom domaćih mlinara otežavaju uvoz brašna iz Srbije i to na način da uvoznik mora da skladišti brašno, čeka fitosanitarni pregled i tek onda trebuje makedonske markice, što je procedura koja može da traje danima.

Reklama

Ljajić je rekao i to da se Srbija zbog vancarinskih barijera nekoliko puta obraćala nadležnima u Evropskoj uniji, ali da tamo nema sluha te da se EU na bavi ovim problemima, osim što održava načelne sastanke na kojima se obično ništa ne donese.

“Razlike među zemljama CEFTA su tako velike da teško možemo da postignemo saglasnost. Evropska unija mora se aktivno uključiti u proces ekonomskih integracija celog regina”, rekao je Ljajić, dodajući da mnogi u regionu sa skepsom gledaju na ekonomsko povezivanje regiona i kroz prizmu politike.

Mato Franjičević, zamjenik ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kaže da CEFTA sporazum nije u krizi, ali da u smislu liberalizacije trgovine i usluga treba svakako ići korak naprijed.

“Ljajića treba shvatiti da se ide u pravcu homogeniziranja tržišta zemalja koje su obuhvaćene sporazumom. On tu, prije svega, vidi ekonomski niteres Srbije, što je sasvim legitimno. Mislim da trenutačno ne postoji realna mogućnost da se u skorije vrijeme ide u tom pravcu”, rekao je Franjičević.

 

Izvor: Nezavisne novine

Reklama

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu