Connect with us

PRIVREDA

Namjenska industrija BiH sve jača: Izvoz oružja težak 193,8 miliona KM

Objavljeno

 


Namjenska industrija

SARAJEVO, BANJALUKA – Iz godine u godinu Bosna i Hercegovina bilježi sve veći rast izvoza oružja i vojne opreme i u toku 2017. on je iznosio 193,8 miliona KM, što je za oko 22 miliona KM više u odnosu na 2016, kada je vrijednost izvoza iznosila 171 milion KM.

„U 2017. godini izvezeno je 5,9 miliona kilograma oružja, municije, njihovih dijelova i pribora u vrijednosti 193.868.808, 28 KM“, rekli su nam u Upravi za indirektno oporezivanje BiH.

Kao i prethodnih godina, BiH je najviše izvezla u Saudijsku Arabiju, Avganistan i Sjedinjene Američke Države, a na listi zemalja u koje se izvozi oružje iz BiH nalaze se i Egipat, Turska, Srbija, Indonezija, Njemačka, Bugarska, Austrija, Švajcarska, Rumunija…

Inače, firme koje se bave proizvodnjom oružja od Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH dobijaju dozvole za izvoz oružja, međutim gotovo nikada, pa ni u regionu, se ne realizuje sav izvoz. Te dozvole obično se izdaju na godinu dana i rijetko koja firma uspije izvesti 100 odsto od onoga što je odobreno. Prije nego što se dobije dozvola za izvoz, neophodno je dobiti saglasnost nekoliko ministarstava na nivou BiH, uključujući i Ministarstvo spoljnih poslova.

Prema informacijama Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, 2016. godine vrijednost izdatih dozvola iznosila je 305 miliona evra, što je ujedno i rekord u poslijeratnoj BiH, ali u ovom ministarstvu još nemaju podatke o konačnoj realizaciji tih ugovora. Ukupna spoljnotrgovinska razmjena, po izdatim dozvolama u toku 2016. godine, bila je više od 477 miliona evra i u odnosu na godinu ranije radi se o povećanju od čak 85 odsto.

„Iz podataka je evidentno da spoljnotrgovinska razmjena konstantno raste. Koliko je oružja izvezeno po izdatim dozvolama znaćemo kada dobijemo izvještaje o realizaciji. Ta realizacija zavisi od godine do godine, nekada se kreće 40, a nekada 70 odsto“, rekao je Damir Karahodžić, šef Odjela za regulisanje područja proizvodnje oružja u Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, dodajući da će se tačna realizacija odobrenih dozvola za izvoz znati kada firme dostave pojedinačne izvještaje.

Reklama

U Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH kažu da je u toku 2016. godine izdata 201 dozvola za izvoz u 50 zemalja i 117 dozvola za uvoz iz 30 zemalja.

„Odbijena su tri zahtjeva za izdavanje dozvola za izvoz oružja i vojne opreme vrijednosti 351.566 evra te jedan zahtjev za uvoz oružja i vojne opreme vrijedan 102.903 evra“, navodi se, između ostalog, u informaciji Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, koju je na posljednjoj sjednici usvojio Savjet ministara BiH.

Izvoz oružja po godinama

2011. 44,4 miliona

2012. 79 miliona

2013. 63,7 miliona

Reklama

2014. 93 miliona

2015. 138, 8 milion

2016. 171,1 milion

2017. 193,8 miliona

Napomena: Iznosi su izraženi u konvertibilnim markama

Komšije

Reklama

Osim u BiH, i namjenska industrija u regionu bilježi stalan rast.

Tako su tokom prošle godine BiH, Srbija i Hrvatska izvezle oružja u vrijednosti oko 870 miliona evra.

Hrvatska je izvezla oružja i vojne opreme vrijedne više od 200 miliona evra, dok je Srbija izvezla oko 570 miliona evra.

 

Izvor: Nezavisne novine

Reklama

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu