PRIVREDA
Uspon privrede, raste profit i broj zaposlenih
BANJALUKA – Privreda Srpske je u 2017. godini napravila najveći pomak u posljednjih nekoliko godina koji se reflektuje većom dobiti preduzeća i rastom broja zaposlenih, dok je utisak donekle pokvario rast obaveza i potraživanja za isporučenu robu.
Godišnja analiza Privredne komore RS pokazuje da je neto dobit privrede u 2017. iznosila 1,477 milijardi maraka što je za 196,39 miliona ili 15,3 odsto više nego u 2016. godini. S druge strane neto gubitak preduzeća, koji je prethodnih godina bilježio rast, skliznuo je na 457,81 milion maraka. To je za 268 miliona KM ili 36,9 odsto manje nego u 2016. godini.
Pozitivna kretanja u preduzećima otvorila je i mogućnost novog zapošljavanja. Tokom prošle godine prosječno je bilo zaposleno 160.841 radnika, što je za 3,2 odsto više u odnosu na prethodnu godinu. Povećan obim radne snage uticao je i na rast troškova preduzeća za bruto zarade koji su u prošloj godini iznosili 2,287 milijardi maraka. Ti rashodi su povećani za 4,8 odsto više u odnosu na 2016. godinu.
Uprkos ovim pozitivnim kretanjima privredu Srpske i dalje guši rast obaveza i problemi sa naplatom novca za isporučenu robu i usluge. Rezultati poslovanja privrede RS pokazuju da su njene obaveze u 2017. godini iznosile 16,434 milijardi maraka i u odnosu na 2016. godinu povećane su za 4,3 odsto. Dugoročne obaveze imale su rast za 6,1 odsto na 6,527 milijardi maraka, dok na kratkoročne otpada 9,908 milijardi što je za 3,2 odsto više nego godinu ranije.
Naplata faktura jedan je od problema koji muči privrednike pa su njihova kratkoročna potraživanja u 2017. godini iznosila 4,739 milijardi KM i imala rast od 3,8 odsto. Negativnom trendu u ovom segmentu doprinijeli su partneri i na inostranom i na domaćem tržištu.
Kupci iz inostranstva na kraju prošle godine domaćim preduzećima su dugovali 431,92 milion maraka, što je za 10,2 odsto više u odnosu na 2016. godinu. Potraživanja od kupaca u zemlji su mnogo veća i dostigla su 2,776 milijardi maraka, ali imaju nižu stopu rasta.
U poslovnoj zajednici su, kada podvuku crtu na godišnji izvještaj, zadovoljni trendovima.
– Analiza pokazuje da je privreda RS u 2017. godini imala intenzivniju aktivnost u odnosu na prethodnu godinu, što je svakako dobro. Međutim, preduzeća se i dalje bore sa značajnim iznosom obaveza i zaduženja zbog čega treba raditi na mjerama zacrtanim programom ekonomskih reformi, odnosno rasterećenju privrede na kojem insistiramo godinama – kazala je direktorica Privredne komore RS Dragica Ristić.
Istog stava su i ekonomisti, koji navode da su podaci o rastu dobiti i padu gubitka ohrabrujući, ali da su problematične obaveze.
– Dobro je da se privredna aktivnost pojačava. Tome je vjerovatno doprinijelo i to što su preduzeća koja su godinama bila problematična otišla u stečaj i ugašena. Taj kancerogeni dio privrede nestaje i ne pravi štetu zdravim preduzećima. Međutim, zabrinjavajući je rast obaveza i potraživanja i njih je potrebno svoditi na manje iznose. Na taj način je moguće pojačati privredni zamajac – rekao je član Udruženja ekonomista RS – SWOT Aleksandar Ljuboja.
Njegova prognoza za tekuću godinu je da će privredna aktivnost nastaviti da raste, ali da će to ograničavati nelikvidnost.
– Mislim da će u ovoj godini dodatnu snagu dobiti i problem nedostatka radne snage. Moramo raditi na rješavanju gorućih problema kako bi privreda dobila jači zamajac razvoja – naveo je Ljuboja.
Analiza Privredne komore pokazala je da je i u 2017. godini bio prisutan problem tekuće likvidnosti čiji je koeficijent iznosio 1,05 i tek je neznatno viši u odnosu na prethodne dvije godine.
Broj preduzeća
Prošle godine je završne račune predalo 9.917 preduzeća, što je za 71 ili 0,7 odsto više u odnosu na 2016. godinu. Najveće učešće imaju preduzeća koja se bave trgovinom, dok su na drugom mjestu predstavnici prerađivačke industrije.
Izvor: Glas Srpske
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca