PRIVREDA
Alarmantno: BiH oaza za škart hranu iz svijeta
SARAJEVO – Bosna i Hercegovina je postala jedna velika deponija za hranu iz bijelog svijeta koja je izuzetno lošeg kvaliteta, a često čak i nije za ljudsku upotrebu.
Tako tržištem ove države uveliko kolaju proizvodi zasićeni pesticidima, genetski modifikovanim organizmima, teškim metalima, dok neki, zbog neispravnosti i vraćanja sa granica, budu spriječeni da dođu do naših trpeza.
Nedavno je na tržištu otkrivena riža iz Indije u kojoj je utvrđena nedozvoljena količina pesticida, pa je ocijenjena kao izuzetno opasna po zdravlje djece. Takođe, genetski modifikovan kukuruz, nekvalitetne suve šljive, brašno sa isteklim rokom trajanja, samo su neki od proizvoda koji su našli ili pokušali da nađu put do građana BiH.
Nakon što bude utvrđeno da nisu za jelo ili da su opasni po zdravlje, pojedine namirnice budu povučene sa tržišta. Međutim, to nikako ne riješava problem u potpunosti, jer je činjenica da su određeno vrijeme bile u prodaji, odnosno da su ih ljudi kupovali i jeli.
Analiza Agencije za bezbjednost hrane BiH lani je pokazala da, kad se u obzir uzme ukupan broj analiziranih uzoraka i onih za koje je utvrđeno da ne odgovaraju propisima, svaki 20. uzorak hrane na tržištu BiH zdravstveno nije ispravan.
Kad je riječ o mikrobiološkim parametrima, u najvećoj mjeri radi se o mesu i proizvodima od mesa, složenim jelima i tijestu od žitarica, te proizvoda na njegovoj bazi. Najčešći uzrok njihove neispravnosti je prisustvo aerobnih mezofilnih bakterija, enterobakterija, te salmonele.
Kod fizičko-hemijskih parametara, uzrok neispravnosti je bilo prisustvo teških metala iznad propisane maksimalne dozvoljene koncentracije, a kategorije hrane kojima su najčešće pripadali neodgovarajući proizvodi su bili riba i riblji proizvodi, te dodaci ishrani.
U Agenciji su za Srpskainfo rekli da u BiH, kao i u drugim zemljama, ne postoji apsolutna bezbijednost hrane. Zbog toga se dešava da se, s obzirom na to da je hrana izložena različitim biološkim, hemijskim i fizičkim opasnostima u svim fazama proizvodnje, prerade, obrade i distribucije, zdravstveno neispravne namirnice nađu na tržištu.
Domaći proizvođači hrane već odavno upozoravaju na šuplje granice, preko kojih na tržište RS dospijevaju velike količine škart hrane.
„Zato ne čudi što nam iz inostranstva dolazi meso staro decenijama, zaraženo mlijeko, povrće, sadni materijal. Činjenica je da smo postali prava deponija otpada iz Evrope i svijeta“, kaže poljoprivrednik Vladimir Usorac.
Tako su lani sa tržišta BiH, zbog povećane koncentracije aditiva sulfita, koji je alergen, povučeni škampi škotskog dobavljača, kao i hrana i mlijeko za bebe, zbog sumnje da sadrže štetne sastojke koji su opasni po zdravlje. Iz prodaje je povučena i voćna kašica za bebe, i to zbog ostataka sredstva za čišćenje koje sadrži hlor pronađenih u jednoj staklenki proizvoda. Istu sudbinu doživjele su i dječije kašice i voćni sokovi, nakon što je utvrđeno da sadrže nedozvoljene količine ostataka pesticida. Povučen je i topljivi sir koji je sadržao nedeklarisani konzervans.
Inspektori su lani spriječili i uvoz devet pošiljki zaraženog sjemenskog krompira iz Evrope. Riječ je o količini od 140 tona, a utvrđeno je da je sjemenski krompir porijeklom iz Danske, Luksemburga, Holandije, Njemačke i Francuske bio zaražen štetnim organizmom „Fusarium sp”, koji izaziva truljenje.
Uništeno 40 kilograma namirnica
Za tri mjeseca ove godine, na tržištu RS je uništeno oko 40 kilograma hrane, koja je neprikladna za ljudsku upotrebu zbog neodgovarajuće deklaracije i proteklog roka upotrebe.
„U okviru kontrole spoljnotrgovinskog prometa, za šest pošiljki hrane zabranjen je uvoz i naloženo uništavanje ili povrat dobavljaču. Utvrđeno je da proizvodi nisu ispunjavali propisane parametre zdravstvene ispravnosti i kvaliteta. Propusti su utvrđeni kod pekarskih i orašastih plodova, začina i prerađevina od povrća, porijeklom iz Hrvatske, Srbije, Mađarske i Portugala. Utvrđene nepravilnosti odnosile su se na istekao rok trajanja, nepostojanje deklaracije, promjenu boje“, kaže portparol Inspektorata RS Dušanka Makivić.
Izvor: Srpskainfo.com
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca