PRIVREDA
Stigle tri ponude za prodaju bijeljinske “Šećerane“, ali nijedna prava
BIJELJINA – Za kupovinu Fabrike šećera Bijeljina u stečaju stigle su tri ponude, ali su neprihvatljive jer ni u jednoj od njih nije garantovano da će biti ponovo pokrenuta proizvodnja u ovom nekada strateškom preduzeću.
Tu ocjenu je u izvještaju iznio stečajni upravnik bijeljinske “Šećerane” Nebojša Matić, a konačna odluka je u rukama Odbora povjerilaca.
Na javni poziv za prodaju bijeljinskog preduzeća ponude su dostavile dvije kompanije i jedno fizičko lice. Riječ je o turskoj kompaniji “Soltist”, vijetnamskoj “Sisivan” i Goranu Vajkiću iz Banjaluke. Sudeći prema njihovom sadržaju, potencijalne kupce interesuje samo imovina preduzeća, a ne i pokretanje proizvodnje.
Turci su naveli da su spremni da plate 5,1 milion evra i da obezbijede bankarsku garanciju, ali da će se tek nakon što uđu u posjed i detaljno sagledaju stanje u kojem su postrojenja i oprema izjasniti da li će investirati u ponovno pokretanje proizvodnje.
U ponudi vijetnamske kompanije je navedeno da su za preuzimanje akcionarskog društva, 50.000 hektara zemljišta i imovine koja je ranije pripadala “Šećerani”, spremni da plate pet miliona evra u četiri rate. Prvu od 500.000 evra bi uplatili odmah, a ostale kada uđu u posjed fabrike. Za razliku od turske kompanije, oni nisu planirali da obezbijede bankarsku garanciju. Zatražili su i da se prije nego što budu uknjiženi kao novi vlasnici država odrekne svih svojih potraživanja od fabrike, odnosno da imovinu koja se nalazi u stečajnoj masi preduzeća preuzmu bez ikakvih obaveza prema povjeriocima koja trenutno iznose oko 16 miliona maraka.
Najmanje novca ponudio je Goran Vajkić iz Banjaluke – 6,95 miliona KM. On je predložio da stečajni dužnik formira novo akcionarsko društvo, gdje bi “Šećerana” u stečaju bila jedini osnivač, a da funkciju skupštine novog društva obavlja stečajni upravnik. Novo društvo bilo bi formirano na 14 mjeseci, s tim da bi Vajkić bio direktor i on bi u periodu od godinu obezbijedio novac kojim bi isplatio povjerioce, nakon čega bi postao stoodstotni vlasnik novoosnovanog preduzeća.
Moje mišljenje je da nijednu od ponuda ne treba prihvatiti jer ni u jednoj od njih nije iskazana ozbiljna namjera da ovaj privredni gigant bude oživljen. Ne postoje ni bankarske garancije kojima bi to garantovali. Postoje i ozbiljni zakonski propusti kod ponuda koje su dostavile vijetnamska kompanija i Vajkić jer nije priložena adekvatna dokumentacija kojom bi garantovali da će i ono što je napisano biti moguće sprovesti u djelo – kaže Matić.
Alternativa
Nebojša Matić je istakao da je Odboru povjerilaca predložio da ne prihvati nijednu od pristiglih ponuda i da ponovo bude otvoren proces pronalaska firmi koje bi pokazale interesovanje da pokrenu proizvodnju.
Ukoliko ne bi bilo takvih kompanija, prema njegovom mišljenju, trebalo bi raspisati novi javni oglas u kojem ne bi uslovljavali kupce pokretanjem proizvodnje, već bi bila utvrđena samo minimalna cijena prodaje koja bi trebalo da se kreće oko pet miliona evra.
– Konačnu odluku treba da donese Odbor povjerilaca na sjednici koja će najvjerovatnije biti održana krajem avgusta – rekao je Matić.
Izvor: Glas Srpske
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca