Connect with us

PRIVREDA

Kako je uspjela Australija: Četvrt vijeka bez recesije

Objavljeno

 


Australija već više od četvrt vijeka uspijeva izbjeći recesiju. Posljednji put bili su u recesiji, koja se definiše kao dva uzastopna kvartala pada BDP-a, davne 1991. godine, a uspjeli su je izbjeći čak i za vrijeme globalne ekonomske krize prije desetak godina.

U prvom kvartalu ove godine australski BDP porastao je za jedan odsto i to je sada 106 kvartala ili 26,5 godina bez recesije te su time prestigli Holandiju koja je imala sličan period od 1982. do 2008. godine.

Australija je po mnogim kriterijumima, poput bogatstva, obrazovanja, zdravlja i kvaliteta života, redovno u svjetskom vrhu. Iako je površinom šesta najveća zemlja svijeae, ima relativno malu populaciju od 23 miliona stanovnika.

Profitirali od izvoza u Kinu

Imaju ogromne rezerve bakra, uglja, željezne rude, zlata, prirodnog gasa, te su najveći izvoznik željezne rude na svijetu.

Snažna potražnja za željezom i ugljenom iz Azije, posebno Kine, koja je u posljednjih nekoliko decenija ušla u novu fazu razvoja, pomogla je i razvoju australske ekonomije.

Reklama

Zbog rasta rudarskog sektora Australija je postala i globalno vodeći proizvođač rudarske opreme. Uprkos nestabilnim cijenama izvoznih roba, prirodni resursi predstavljaju važan dio privrede, pridonoseći tome oko 7 odsto BDP-u, a privlače i značajna strana ulaganja.

Osim prirodnih resursa, plodne zemlje i rudnih bogatstava, Australija ima i dobro obrazovanu radnu snagu te snažan uslužni sektor koji danas čini većinu ekonomije. Otvorenost međunarodnoj trgovini i ulaganjima, dobra poslovna klima i snažne privredne veze s azijskim ekonomijama ključni su faktori koji su doprinijeli uspjehu Australije.

Sektor usluga čini preko 70% australskog BDP-a i tri četvrtine radnih mjesta. Što se tiče bankarskog sektora, on je u Australiji dugo vremena bio čvrsto regulisan. Do 80-ih godina, stranoj banci bilo je gotovo nemoguće u Australiji osnovati filijalu.

Početkom 80-ih tadašnji ministar finansija Pol Keating, deregulisao je sistem te su strane banke počele dobivati licence za rad u Australiji. Osim toga, uveden je i „plivajući“ kurs australskog dolara koji se formira na osnovu ponude i potražnje. Njihov bankarski sektor, zbog vrlo konzervativne politike banaka, ostao je stabilan i za vrijeme globalne finansijske krize.

Uz bankarstvo, uspješan turistički sektor takođe značajno pridonosi ekonomskom rastu.

Zemlja useljenika

Reklama

Također, australski obrazovni sistem privlači strane studente, osprvenstveno iz Azije, zbog kvalitetnih univerziteta, ali i mogućnosti ostanka u zemlji nakon završetka školovanja. Australija, naravno, ima i modernu poljoprivredu, koja je globalno poznata po dobrim vinima. Imaju i razvijenu biotehnološku i farmaceutsku industriju, koje su, doduše, zbog visokih plata, pod pritiskom azijske konkurencije.

Relativno nizak javni dug

Do 60-ih godina prošlog vijeka, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD bili su glavni australijski trgovinski partneri. Tokom godina, Australija je preusmjerila fokus svoje trgovine od Evrope ka Azijsko-pacifičkoj regiji.

Australija je zemlja useljenika. U tu je zemlju od Drugog svjetskog rata doselilo oko sedam miliona ljudi. Danas je četvrtina populacije Australije rođena izvan te zemlje.

 

Izvor: Index.hr

Reklama

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu