PRIVREDA
Uvezeno 5.555 vozila više nego lani
BANJALUKA, DERVENTA – U prvih pet mjeseci ove godine u BiH je uvezeno 5.555 automobila više nego u istom periodu prošle godine, podaci su Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
U Odjeljenju za komunikacije i međunarodnu saradnju UIO, kažu da je od početka ove godine do kraja maja uvezeno ukupno 32.111 vozila, od čega je 27.119 polovnih i 4.992 nova vozila. Dok je u istom periodu prošle godine, odnosno u prvih pet mjeseci 2017. godine uvezeno ukupno 26.556 vozila, od čega su 21.940 polovna i 4.616 novih četvorotočkaša.
Dodali su da je ukupan broj uvezenih vozila tokom cijele prošle godine bio 70.976 vozila, od čega su 60.079 bila polovna i 10.897 nova vozila.
“Sva roba se svrstava prema carinskoj tarifi, a ne marki vozila ili robe. Ali uvidom u bazu može se lako zaključiti da se najviše uvoze vozila marke VW, mercedes, BMW, audi, škoda, pežo i sitroen, a zemlje porijekla su najčešće zemlje proizvođači upravo ovih automobila”, rekli su u Upravi za indirektno oporezivanje BiH.
Željko Vasilić, prodajni radnik u auto-salonu “Braća Đukić” Derventa, kaže da su ove godine povećali uvoz polovnih vozila za 30 odsto u odnosu na prošle godine.
“Primjetno je da je i potražnja nešto veća u odnosu na prošlu godinu. Ne mogu tačno da tvrdim da li je potražnja povećana zbog naše veće ponude ili zbog nečeg drugog, ali tokom ove godine i putem interneta imamo daleko više upita nego prethodne”, rekao je Vasilić i istakao da su veće interesovanje i potražnja kupaca sigurno rezultirali i većim uvozom automobila.
On kaže da su uvijek bila prodavanija polovna vozila nego nova, ali da se tokom ove godine to posebno osjeti.
“Vozni park u BiH je zastario. Ljudi ipak obnavljaju vozni park i kupuju nešto novija vozila nego što su imali. Najviše se traže i najprodavanije su manje klase i manje srednje klase auta, u 70 odsto slučajeva su to vozila oko15.000 KM, dok se ona skuplja manje prodaju”, istakao je Vasilić.
Dodao je da je interesovanje za vozila u BiH sve šarenije, te da se za razliku od ranijih godina, kada se isključivo tražio VW, danas traže i drugi proizvođači, te da to više nije mjerodavno.
“Najvjerovatnije na takve odluke utiče cijena vozila. Na našem tržištu su se dobro probila i francuska vozila, jer u odnosu na njemačka su dosta povoljnija. Ljudi su ranije imali fobiju prema ‘francuzima’, da su to skupi dijelovi i održavanja, a danas su se njihova auta probila u prve redove po pitanju prodaje”, rekao je Vasilić.
Kako su ekonomski analitičari ranije rekli, auto-biznis je postao ozbiljan dio aktivnosti trgovaca u BiH, te domaći uvoznici uglavnom rade u saradnji s kućama u Zapadnoj Evropi, pa je to sve skupa lanac povezanih aktivnosti, gdje popust na jednoj strani izaziva interes za kupovinu na drugoj, te da u Evropskoj uniji postoje i beneficije koje se daju za prodaju automobila, da ne ostaju neprodati.
Uvezen porše vrijedan skoro pola miliona KM
Za najskuplje uvezeni automobil u BiH od početka godine, porše-911 GT2 kupe, ponosni vlasnik je morao izdvojiti 443.175,43 KM, te 75.363,28 KM dažbina. Na drugom mjestu najskuplje uvezenih automobila je takođe porše, ali model 991 GT2 kupe, za koji je jedan od bh. građana izdvojio nešto manje novca, odnosno 439.304,91 KM, te 74.790,29 KM dažbina.
“Ferarijev” model F142 488 spajder nalazi se na trećem mjestu po skupocjenosti uvezenih automobila u BiH u ovoj godini, a on je koštao 420.704,45 KM sa dažbinama od 71.562,26 KM.
Izvor: Nezavisne novine
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca