PRIVREDA
Japan i EU potpisali Sporazum o slobodnoj trgovini: Hoće li u BiH japanska roba biti jeftinija?
BANJALUKA, BRISEL – EU i Japan potpisali su juče Sporazum o slobodnoj trgovini, kojim će biti kreirana najveća zona slobodne trgovine na svijetu.
S obzirom na to da je BiH u procesu pridruživanja EU i da ulazi u zonu slobodne trgovine s EU, novopotpisani sporazum odnosiće se i na BiH.
Sporazum su potpisali Donald Tusk, predsjednik Evropskog savjeta, Žan-Klod Junker, predsjednik Evropske komisije, i Šinzo Abe, premijer Japana.
Na koji će se to način odraziti na BiH, još je pod znakom pitanja, s obzirom na to da se ne znaju detalji sporazuma, osim da treba da stupi na snagu na jesen naredne godine. Imajući u vidu da je BiH u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju prihvatila pravila i norme evropskog jedinstvenog tržišta, vrlo je izvjesno da će se i u BiH primijenjivati pravila koja budu dogovorena između dva ekonomska giganta.
Zoran Pavlović, banjalučki ekonomista, kaže da će se građani malih zemalja morati navikavati na činjenicu da se nakon dolaska Donalda Trampa na vlast u Americi ekonomski odnosi sve više zasnivaju na bilateralnoj bazi.
Kako će se novi sporazum primjenjivati u BiH, on kaže da će zavisiti od instrukcija Uprave za indirektno oporezivanje BiH, koja je zadužena za implementaciju carinskih politika u BiH.
Jedna od očiglednih posljedica stupanja na snagu takvog sporazuma u BiH bi, prema Pavlovićevom mišljenju, mogla biti da će japanske tojote biti jeftinije, jer se neće primjenjivati japanska carina, koja je sada na snazi.
“Međutim, kakav će japanski automobili tretman imati u BiH moraće se definisati u okviru SSP-a, a onda kako će UIO te mjere primjenjivati”, rekao je Pavlović.
Iako bi kupci mogli plaćati niže cijene na japansku tehničku robu, Pavlović kaže da je lično uzdržan kad je u pitanju ovaj sporazum.
“Lično sam protiv bescarinskog uvoza jer to znači da mi nikad nećemo imati svoju automobilsku industriju, a imali smo je u TAS-u”, rekao je Pavlović.
Ako pogledamo uticaje SSP-a na BiH od njegovog potpisivanja 2008. godine do danas, vidljivo je da su kupci u BiH jeftinije uvozili evropske automobile i drugu robu, međutim, država je, nominalno gledano, prema podacima UIO, izgubila 3,4 milijarde maraka na ime nenaplaćenih carina.
Ilustracije radi, u zadnjoj godini, kada je na robu iz EU plaćana puna carina, BiH je godišnje prikupljala gotovo 700 miliona maraka, a 2009, prve godine nakon što su počele primjene nižih carinskih stopa, na ime carina naplaćeno je 346 miliona maraka. Kada su 2013. godine carine na robu iz EU potpuno ukinute, prikupljeno je samo 216 miliona maraka. Podsjećanja radi, BiH ima određene kvote na osnovu kojih na ograničen broj proizvoda može primjenjivati carinske stope.
Treba naglasiti i to da cijene tih proizvoda, i pored ukidanja carina, uopšte nisu padale, kako su tada pričali nadležni, već su ostale manje-više na istom nivou i gotovo svi se slažu da BiH nije imala nikakve koristi od sprovođenja SSP-a.
Nakon stupanja na snagu sporazuma Japana i EU, on će obuhvatiti tržište od više od 600 miliona ljudi i bruto domaći proizvod ukupne vrijednosti od skoro 30.000 milijardi dolara.
Prema podacima UIO, prošle godine smo direktno iz Japana uvezli robu u vrijednosti od 14,5 miliona maraka, a u Japan izvezli robu u vrijednosti oko pola miliona maraka.
Iz Japana smo najviše uvozili automobile, a najviše smo izvezli odjeće i obuće. Osim toga, podaci UIO pokazuju u posebnom odjeljku i robu porijeklom iz Japana. Uvoz robe porijeklom iz te zemlje iznosio je 120 miliona maraka, na koju je naplaćeno 26,6 miliona dažbina.
Izvor: Nezavisne novine
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca