Connect with us

PRIVREDA

Loša slika obrtništva: U USK zabilježeno 400 odjavljenih obrta u ovoj godini

Objavljeno

 


BIHAĆ – Na području Unsko Sanskog kantona trenutno postoji oko 4.000 registriranih obrta. Ovaj broj do 2009. godine je iznosio oko 7.000 obrta, što je nastavak trenda pada obrta, a tako i privrede.

Enes Arapović, predsjednik Obrtničke komore Unsko-sanskog kantona kazao je za Akta.ba da je u toku 2017. godine broj odjava na USK-u dostigao broj od 400 odjava, a taj trend je čak povećan i nastavit će se i u 2018. godini. Kanton je tokom 2016. godine bio jedan od vodećih kantona po registraciji poljoprivrednih obrta i brojao je čak 618 takvih obrta. Danas je ta slika uveliko drugačija tako da trenutno posluje oko 450 obrta.

„Do sada već imamo blizu 400 odjava u 2018. godini. Razlozi su mnogobrojni, a osnovni razlog je političko-ekonomska nestabilnost u BiH, te nemar i nebriga vlasti prema ovoj kategoriji privrede koji je je najveći razlog odlaska i zatvaranja obrta“, ističe Arapović.

Kao primjer navodi Federalno ministarstvo razvoja poduzetništva i obrta, koje treba da podrži opstanak obrta i podrži startup obrte. „Od strane FMRPO, nažalost, dobili smo samo vjetar u leđa u pravcu odlaska i zatvaranja obrta“, navodi on, pojašnjavajući da je na javnom pozivu za dodjelu grant sredstava pravo za apliciranje ostvarilo 180 obrta sa USK-a.

„Od tih 180 podnesenih zahtjeva prema FMRPO, samo 24 zahtieva su odobrena i to najviše linijom lobiranja“, odgovorno tvrdi Arapović.

Tako ni startup obrti nisu dobili očekivanu pomoć za svoj početak, stari zanati nisu podržani, proizvodni obrti i mnogi koji su najavili upošljavanje radnika nisu prošli.

Reklama

Pravdanje komisije i ministra FMRPO su banalni razlozi kod kojih se gledao pravopis, tražio zarez i tačka u cilju odbijanja što većeg broja zahtijeva.

„Nisu potpomognuti mnogi obrti, nije niti jedna Obrtnička komora u Federaciji dobila sredstva, a ovome je rezultirao razlog obaranja prijedloga zakona o Obrtu i srodnim dijelatnostima koji nam je bio nametnut i koji nije imao za cilj subvenciju i potporu obrtnika, naprotiv kontra“, naglašava predsjednik.

Navodi da prijedlog nije bio usaglašen sa obrtnicima i komorama i kao takav nije mogao proći na Domu naroda, i to na njihov zahtijev.

„Ovo sve je ministar teško primio i bumerang toga je rezultirao na odbijanju Obrtničkih komora kao i veliki broj obrta sa grant sredstava“, kaže nam Arapović.

Navodi da su za obrtnike jako stimulativne projekte, ali je sve odbijeno, napominjući da je od 7,5 miliona KM, obrtnicima Federacije dato samo 600.000 KM.

„Ovo gledamo kao demoralisanje obrta i poziv ka zatvaranju i odlasku van granica BiH“, kategoričan je on.

Reklama

Uz brojne fiskalne i parafiskalne namete obrtnici su taj dio stojećki podnosili i marljivo radili, punili budžet ove države.

Uz ovaj krucijalni problem nadovezuje se i siva ekonomija i rad na crno, te nemogućnost apliciranja na Zavod za zapošljavanje kod javnih poziva itd.

Arapović navodi da javni poziv od strane FZZZ traje oko jednu minutu. Tu uspiju aplicirati poduzetnici koji automatski u startu upišu veći broj za potražnju radnika i program se zatvara, a isti i neprimi broj koji je aplicirao.

„Uputili smo molbu FZZZ da omogući i otvori javni poziv za startup i upošljavanje radne snage za obrtnike ili da bar to ne ide putem online aplikacije. Imamo potrebe i možemo uposliti veći broj radnika te osnovati znatan broj startup obrta, ali nisu željeli o tom razgovarati. Odgovor je bio da se koristi postojeća praksa“, ističe.

Ipak, predsjednik komore naglašava da ne odustaju te da Obrtnička komora USK nastoji na mnoge načine kreirati bolje okruženje i poslovanje za obrtnike.

„Savjetujemo, informišemo obrtnike, vodimo brigu kod raznih popusta od točenja goriva, osiguranja imovine, povoljnijih nastupa na raznim izložbama i sajmovima, obezbijedimo nastupe na mnogim sajmovima širom BiH i Hrvatske“, navodi on.

Reklama

Jedan od projekata od OK USK prema FMRPO bio je takav da su poručili izradu pet drvenih kiosk kućica za obrtnike, te da kroz sva događanja imaju konstantna izlaganja tokom cijele godine kako bi poboljšali tržište obrtnika. Projekat je dobio čak i subvenciju ispred kantonalnog Ministarstva privrede.

Pored toga, OK USK provodi razgovore svim lokalnim upravama, načelnicima istih o subvenciji, podršci obrta u cilju smanjenja zatvaranja obrta. OK vodi i administrativni dio poslova za svoje članove, vodi i knjigovodstvene usluge za svoje obrtnike po minimalnim naknadama (samo troškovi papira, tonera i sl.), a sve u cilju opstanka obrta.

Inače, obrti u Federaciji BiH čine procentualno 12% zaposlenih. Ako izdvojimo upošljavanja ispred javnih sektora, obrtnici zapošljavaju i više od 50% radne snage u realnom sektoru.

Na području USK-a kroz obrte je zaposleno oko 7.000 – 8.000 radnih mijesta, a uzimajući u obzir da su obrti uglavnom porodični biznisi, taj broj je višestruko veći.

 

Izvor: Akta.ba

Reklama

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu