PRIVREDA
Pojedini poslodavci ne rade po zakonu
„Prije svega treba reći da je Savez sindikata RS, kao jedina većinska reprezentativna sindikalna organizacija i kao odgovoran socijalni partner u jednom dužem procesu pregovarao sa Vladom RS i cilj tih pregovora je bio da se dođe do memoranduma u kome je trasiran put u trajanju od dvije godine, niz radnji i koraka koje treba preduzeti kako bi se popravio standard svih radnika u RS. Početak realizacije jedne od tih mjere je povećanje plate na račun rasterećenja rada. Ja sam govorila pred poslanicima sa ambicijom da pojasnim i zatražim drugačije obračunavanje i provođenje odluke o najnižoj plati. Ne možemo govoriti o zadovoljstvu. Ovo je samo prvi korak nakon deset godina. Mi nismo imali povaćanje plate, imali smo smanjenja i donošenje Zakona o radu došlo je do dodatnog smanjenja plata pa je bilo neko vraćanje. I ovo je prvi korak koji treba da otvori vrata ozbiljnom povećanju plata i da stvar bude potpuno jasno, ovo povećanje plata nisu uradili poslodavci da su dio od svog profita ugradilo u to povećanje, ovo je Vlada RS donijela odluku da poveća stopu neoporezivog dijela plate. To je 300 km, prethodno 200 i taj neoporezivi dio plate, zakonskim rješenjima treba da se vrati kao povećanje plata radnicima u RS“, rekla je Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata RS gostujući u Večernjim vijestima ATV-a.
Ranka Mišić kaže da postoje ključne stvari na koje se moraju fokusirati svi socijani partneri i pokušati zajedno da ih riješe.
„Imamo nekoliko stvari koje moramo fokusirati kao ključne ne samo za sindikta nego za cijelu RS, a to je zaustavljanje odlaska vrlo kvalifikovanih mladih ljudi koji napuštaju ove prostore i razlog zašto napuštaju ove prostore jesu izizetno niske plate i problem je naći posao od kojeg se može pristojno živjeti i formirati porodicu. Poslodavci moraju da razumiju da oni moraju povećavati plate ukoliko žele da razviju svoj biznis. Vlada mora da shvati, a ovo je pokuštaj da se to pokaže da se može, da se mora odreći nekih nameta i rasteretiti rad kako bi stvorila prostor da se plate povećaju. Kada govorimo o iznosu plata to je simbolično ali to predstavalja otvaranje tih vrata da se ozbiljno sjedne za sto i da graski sindikati sa svojim socijalnim partnerima dogovraju i dođu do znatnijeg povećanja. Još jednom pozivam poslodavce i ministarstvo rada da ne koketiraju sa iznosom najniže plate. Ovog trenutka najniža plata je 410 KM, uspjeli smo da je povećamo na 440. Ambicija je da se krajem godine pregovara o iznosi najniže plate i mogli smo čuti da se govori o nekom iznosu od 500 KM. Ja nisam baš sigurna da ćemo mi baš uspijeti privoliti poslodavce i da će oni biti saglasi da se odreknu dijela svojih sredstava i da u sljedećim pregovorima dođemo do 500 KM. Najniža plata je za 40-to časovnu radnu sedmicu, dakle za najjednostavniji posao u posebnim situacijama, ali jedan dio poslodavaca tu obračunaca i prekovremeni rad i rad za vrijeme praznika i minuli rad. To nije po zakonu, to ne smiju raditi. Ovih 440 KM bi trebalo krajem godine da se približi cifri od 500 KM i to je socijalna kategorija, a o povećanju plata se mora ozbiljno razgovarati“, poručuje predsjedica Saveza sindikara RS.
Ona smatra da sindikat može da bude jedna vrsta nadzora i neko ko će se postarati da se prava radnika poštuju. Poziva sve radnike da jave sve zloupotrebe nakog čega će sindikat pružiti pomoć.
„Savez sindikata RS u čijem sastavu se nalazi 15 granskih sindikata, od toga devet sindikata predstavljaju realni sektor i svi članovi če uživati potpunu zaštitu Saveza sindikata u smislu i pozivanja insprektora, a ako se to ne riješi na taj način onda i tužba potpuno besplatno i mi ćemo se potruditi da zaštititmo naše članove, ali će biti tamo problem gdje nema sindikata i zato pozivam radnike da se uključe u sindikat i formiraju sindikat zboga sebe. To je jedini način da mogu artikulisati svoje zahtjeve i suprostviti se zloupotrebama a vjerujem da takvih poslodavaca ima, a to radnici znaju. Imamo preduzeća gdje svi radnici imaju platu 410 KM i to je nezakonito i ti radnici moraju to da nam jave da bi mogli intervenisati. Radnici jaljaju ali još uvijek postoji taj strah kod radnika jer ne mogu da kažu ime i firmu i onda mu ne možemo pomoći. Onaj ko nam se javi važno je da kaže firmu, mi ćemo taj posao odratiti u ime tog radnika, ako je član sindikata, da bi zaštitili njegova prava“, poručuje Ranka Mišić.
Izvor: Atv.com
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca