PRIVREDA
U Srpskoj drastično pala proizvodnja svinjskog mesa: Domaće svinjare uništio otpad iz EU
BANJALUKA – Povećan uvoz svinjskog mesa iz istočne Evrope unazad par mjeseci zadao je veliki udarac domaćoj proizvodnji, koja je desetkovana u poređenju sa prošlom godinom.
Na ovo upozoravaju domaći svinjari, koji naglašavaju da je iz pojedinih zemalja, u kojima su registrovani slučajevi afričke svinjske kuge, svinjetina preusmjeravana u BiH.
To se, kako kažu, automatski odrazilo na kvantitet domaće proizvodnje, koja je proteklih mjeseci u drastičnom padu.
I zvanična statistika potvrđuje da je za pet mjeseci 2018, u poređenju sa istim periodom lane, u klaonicama u Srpskoj zaklano 10.700 svinja manje, odnosno da je u ovom periodu proizvedeno čak 655 tona svinjskog mesa manje.
S druge strane, u toku marta, aprila i maja ove godine broj zaklanih svinja u prosjeku je bio manji za preko 20 odsto.
U Udruženju uzgajivača svinja Srpske naglašavaju da je uvoz mesa već odavno glavna kočnica domaćoj proizvodnji, ali da je problem posebno postao izražen unazad par mjeseci.
– Kada se u pojedinim državama zapadne Evrope pojavila afrička kuga svinja, iz njih je kategorički zabranjen izvoz u ostale evropske zemlje. I kod nas je formalno postojala zabrana uvoza, ali je činjenica da su proteklih mjeseci na domaće tržište stizale daleko veće količine mesa nego ranije. Samim tim, proizvodnja je padala, i to ne za neki beznačajan procenat. Ne kažem da smo uvozili zaraženo meso, ali je uvoz drastično povećan. Uvoz nam, generalno, zadaje veliku muku i dotjerao nas je do same ivice opstanka – kaže predsjednik ovog udruženja Mišo Maljčić.
Prema njegovim riječima, najveći problem je što uvoznici iz Evrope konstantno umanjuju vrijednost mesa koju plasiraju na naše tržište.
– Samim tim, manja im je poreska osnovica i PDV. Naravno da u takvim uslovima mogu da idu sa nižim cijenama, što nama stvara velike probleme, jer ne možemo da budemo konkurentni. Naime, kilogram žive vage tovljenika u RS košta maksimalno 2,5 KM, a rentabilna cijena bi bila najmanje 2,7 KM bez PDV-a. Takođe, trebaju nam daleko strože kontrole kvaliteta na granicama, jer je činjenica da nam iz Evrope stiže fuš hrana. Kad se u obzir uzme sve navedeno, ne čudi što ljudi odustaju od uzgoja svinja, kojih će na tržištu biti sve manje – poručuje Maljčić.
To potvrđuje i situacija pred prošli Uksrs, kada su se građani Srpske našli na velikoj muci jer na tržištu gotovo da nije bilo prasića. Tom prilikom naši sagovornici su potvrdili da je nemoguća misija naći prase do 20 kilograma, te da je ranijih godina bila daleko bolja situacija, odnosno da je ponuda prasića na tržištu bila kudikamo veća.
Svinjari su objasnili da je to posljedica činjenice da je ponuda u konstantnom padu, jer uzgajivači ne proširuju proizvodne kapacitete. Tačnije, da im se, zbog problema sa kojima se suočavaju, to ne isplati.
A pored uvoza, neki od problema su slabi podsticaji, koji su daleko manji nego u Evropskoj uniji, slaba zaštićenost domaće proizvodnje, loša organizacija tržišta. Problem je i to što svinjskog mesa kod nas nema dovoljno, te što je domaća svinjetina za oko 50 odsto skuplja od uvozne.
Kapacitet
U Republici Srpskoj se godišnje utovi oko 100.000 svinja, iako su kapaciteti tri puta veći, pokazuje analiza Udruženja uzgajivača svinja RS.
– Domaćim proizvođačima je neophodno da se sa nešto više od 20 odsto domaćeg tržišta, koje trenutno pokrivaju, vrate na 50 odsto. Tek tada ćemo moći da razmišljamo o nekom izvozu, a do tada nam je prioritet kako da opstanemo. U cijeloj BiH je prijavljeno oko 350.000 tovnih svinja, što je nekad činilo polovinu proizvodnje na samo jednoj farmi. Jasno je u kakvoj se situaciji nalazi svinjogojstvo – poručuje Maljčić.
Povećan uvoz
Podaci Spoljnotrgovinske komore BiH pokazuju da je u prošloj godini uvoz svinjskog mesa u ovu državu povećan za 4,7 miliona KM. Naime, ukupno je uvezeno svinjskog mesa u vrijednosti od 62,8 miliona KM, a svinjetina je na naše tržište uglavnom stizala iz Njemačke, Holandije, Austrije, Hrvatske i Mađarske.
S druge strane, iz Srpske je lane izvezeno svinjskog mesa u vrijednosti od nepunih 22.000 KM, dok je vrijednost uvoza iznosila skoro 34 miliona KM.
Izvor: Srpskainfo.com
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca