PRIVREDA
Grčka izlazi iz programa finansijske pomoći, ali problemi evrozone ostaju
Grčka će u ponedeljak zvanično izaći iz programa finansijske pomoći, poslije osam godina štednje na koje je primorana da bi dobila ogromne zajmove iz evrozone.
Dok je izlazak Grčke iz programa pomoći važan korak, on pruža slabe garancije da je evrozona završila s dužničkim problemima, ocijenila je agencija Asošiejtid pres.
Veliki dug u Grčkoj i još veći u Italiji i dalje će predstavljati finansijsku prijetnju Evropi koji neće skoro biti uklonjena. Evropski dužnički problemi više puta su u protekloj deceniji podsticali strahove od raspada evrozone, što je najgori scenario koji bi ozbiljno ugrozio region i potresao svjetska finansijska tržišta i trgovinu.
U Grčkoj se tri decenije niz vlada masivno zaduživao kako bi se finansirala izdašna potrošnja na penzije i radna mjesta a dobila politička podrška, dok se tolerisala rasprostranjena utaja poreza i prikrivao manjak u budžetu. To je eksplodiralo u oktobru 2009, kada je Grčka priznala da joj je budžetski deficit mnogo veći nego što je ranije prijavila. Šokirani investitori više nisu hteli da rizikuju pozajmljivanje novca Atini po pristupačnim kamatama, što je primorala vladu da traži pomoć od ostalih zemalja evrozone i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Zajmovi su došli s teškim uslovima: smanjivanje deficita što je dovelo do velikih povećanja poreza i rezanja izdataka, kao i do reformi usmerenih na poboljšanje ubiranja poreza i stvaranja bolje poslovne klime. Grčka privreda, teško pogođena smanjenjem potrošnje, smanjila se za četvrtinu. Grčka sada ima dug od 322 milijarde evra što je preko 180 odsto bruto domaćeg proizvoda. Od toga 256,6 milijardi evra duguje kreditorima iz evrozone a 32,1 milijardu evra MMF-u.
U 2012. oko 107 milijardi evra duga je izbrisano zbog čega su gubitke imali privatni investitori. U ponedeljak ističe treći i poslednji program pomoći Grčkoj, što znači da Atini više nije na raspolaganju novac iz pomoći. Grčku će i dalje svaka tri meseca posjećivati tehnički stručnjaci kako bi ocijenili da li ispunjava zadate ciljeve za javne finansije dok 2060. ne isplati posljednju ratu po dugu iz programa pomoći.
Zemlje evrozone pozajmile su Grčkoj dovoljno novca da pokrije 22 mjeseca finansijskih potreba i značajno ublažile uslove otplate duga. Grčka treba da prođe kvartalne preglede da bi ostalo na snazi olakšanje otplate. Pojedini stručnjaci kažu da je najbolji način da se pomogne Grčkoj ako bi zemlje evrozone otpisale deo dugova, ali su vlade negativno reagovale. Programi pomoći Grčkoj su nepopularni, posebno u Njemačkoj, i u oproštaj dugova bi teško mogli da se ubijede lideri kao što je njemačka kancelarka Angela Merkel. MMF i istaknuti ekonomisti kažu da će grčki dug, ako ne bude otpisan dio dugova, u jednom trenutku opet početi nekontrolisano da raste.
Grčka bi trebalo da ima izuzetno velike budžetske viškove prije otplate duga takozvani primarni višak od 3,5 odsto do 2023. i 2,2 odsto posle toga, a MMF navodi da je u istoriji veoma malo država uspjelo da ostvari tako nešto. MMF navodi da zemlje brzo prestanu da štede, pošto narod postane nezadovoljan lošim uslugama.
Potrošnja na državni zdravstveni sistem u Grčkoj smanjena je na jednu od najnižih u evrozoni, pa 20 odsto najsiromašnijih Grka kaže da izdvajaju 44 odsto prihoda domaćinstva na medicinske troškove, a mnogi kažu da su odustali od medicinske njege.
Slab rast Italije posle prihvatanja evra imao je za posledicu da treća najveća privreda evrozone nije uspela da smanji ogroman dužnički teret. On je na 133,4 odsto BDP-a, drugi najveći u evrozoni posle Grčke. Zvaničnici povezani s vladajućom koalicijom populističkog Pokreta pet zvezda i desničarske Lige spominjali su izlazak iz evra i kritikovali stroga pravila Evropske unije o ograničenju duga i deficita, što je podstaklo strahove od nove dužničke krize.
Evrozona ima više način da se zaštiti valutna unija u krizi. Jedan je ponuda Evropske centralne banke da kupuje obveznice zemlje koje imaju velike troškove zaduživanja. Ali to zahtijeva da se pristane na plan za smanjenje deficita što je izgleda posljednja stvar koju bi uradila aktuelna vlada u Rimu.
Najdramatičnija alternativa bi bio izlazak Italije iz evrozone. Stručnjaci ocjenjuju da je situacija s italijanskim dugom različita od Grčke pošto je većina italijanskih obveznica u rukama Italijana, ali i da nije izgledno da bi Italija mogla izaći iz evrozone pošto bi to izazvalo veliki šok.
Izvor: BIZlife / Beta
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca