Connect with us

PRIVREDA

Izvoz sporo pobjeđuje uvoz

Objavljeno

 


Spor rast

BANJALUKA – Pokrivenost uvoza izvozom u prvih šest mjeseci ove godine iznosila je 73 odsto, dok je u istom periodu 2017. godine iznosila 70 odsto, saopšteno je u Republičkom zavodu za statistiku RS.

Prema mišljenju stručnjaka, trend rasta pokrivenosti je svakako pozitivan, ali bi trebalo da bude u većem procentu, te je još nedovoljan.

„Ta pokrivenost u nekom prethodnom periodu ima pozitivan trend, međutim to je nešto što bi trebalo da bude u većem procentu jer bi to onda značilo da naša privreda jača i sve više izvozi“, rekao je Predrag Duduković, ekonomski analitičar i član SWOT-a.

Istakao je da je tržište RS vrlo malo i sa skromnim mogućnostima, tako da veći izvoz, kako kaže, znači da se više proizvodi i više prodaje na inostranom tržištu, gdje su jača, značajnija i veća tržišta, što onda dalje otvara mogućnost za razvoj privrede.

„Pitanje je u kojoj mjeri su ti statistički pokazatelji dobri jer se tu ne posmatraju podaci o trgovini između FBiH i RS, a znamo da su mnoga preduzeća, čak i inostrana registrovana u Federaciji, te da se onda roba uvozi u FBiH i prebacuje u RS“, pojašnjava Duduković i dodaje da bi, da je uvršten taj pokazatelj, slika bila mnogo lošija.

Naglasio je da postoji pozitivan trend u pokrivenosti uvoza izvozom, ali da je on nedovoljan da bi se u značajnijem obimu povećao razvoj preduzeća u RS.

Reklama

Stevo Pucar, ekonomski analitičar, rekao je da je spoljnotrgovinski bilans RS problematičan, ali da je dobro to što pokrivenost uvoza izvozom raste.

„Naš izvoz je i dalje relativno mali u nekom apsolutnom iznosu. Mislim da je za razvoj ključno povećanje tog izvoznog dijela, odnosno izvoznog potencijala naših firmi“, istakao je Pucar i dodao da je jako značajno što privreda, iako mala, napreduje.

Ocijenio je da bi u ovom trenutku najvažnije bilo da se izvozni potencijal privrede u RS povećava jer je on, kako kaže, još mali, te bi, ističe, trebalo raditi kako bi se povećao životni standard građana RS.

Dodaje da bi, kada bi se trgovina FBiH i RS uzela u obzir i kada bi se uzeli u obzir oni proizvodi koji se uvezu u Federaciju pa prebace u RS, bilans bio lošiji.

Mihajlo Vidić, potpredsjednik Privredne komore RS, istakao je da pokrivenost uvoza izvozom u RS ima stalni trend rasta.

„Taj trend rasta uopšte nije mali. Riječ je o veoma visokom stepenu pokrivenosti uvoza izvozom“, rekao je Vidić i dodao da rezultate treba posmatrati kontinuirano kako bi se došlo do pravih pokazatelja.

Reklama

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku RS, obim robne razmjene RS sa inostranstvom u prošloj godini iznosio je 8.375.174.000 KM, od čega se, kako navode, na izvoz odnosilo 3.476.093.000 КМ, a na uvoz 4.899.081.000 КМ. U prvih šest mjeseci ove godine, kako je ranije saopšteno, ostvaren je izvoz u vrijednosti od 1,825 milijardi KM, što je, kako su naveli, za 11,7% više u odnosu na isti period lani.

„Uvoz je u istom periodu iznosio 2,508 milijardi KM, što je za 7,3% više u odnosu na isti period prošle godine“, saopšteno je ranije iz Zavoda.

U prvih šest mjeseci najviše se izvozilo u Italiju, i to u vrijednosti od 280 miliona KM, odnosno 15,3%, te u Hrvatsku 236 miliona, odnosno 13% od ukupno ostvarenog izvoza. U istom periodu najviše se uvozilo iz Srbije, i to u vrijednosti od 415 miliona KM, odnosno 16,5 odsto, i iz Rusije 338 miliona, odnosno 13,5% od ukupno ostvarenog uvoza.

 

Izvor: Nezavisne novine

Reklama

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu