PRIVREDA
Zamedilo jedino u Hercegovini
BANJALUKA, TREBINJE – Dok hercegovački pčelari ove godine zadovoljno trljaju ruke zbog izuzetno medonosne godine, gdje se bilježe rekordni prinosi meda, koji su najbolji u posljednih petnaestak godina, u drugim dijelovima RS se baš i nemaju čime pohvaliti.
Obrad Ninković, predsjednik Skupštine Saveza udruženja pčelara RS i predsjednik Udruženja pčelara „Leotar“ Trebinje, kaže da početak godine nije obećavao ovako dobru godinu, ali da se to promijenilo.
„Kako je proljeće krenulo loše u Hercegovini ove godine, mislili smo da će biti loša kao prethodne dvije. Međutim, kasnije je zamedila livada, šuma, kadulja, te je godina dobra i možda najbolja u posljednjih 15 godina“, kaže Ninković i ističe da pčelari zadovoljni dočekuju jesen.
„Drugi dio godine bi trebalo da bude dobar. Većina ih je u ovom predjelu izvrcala između 15 i 30 kilograma meda po pčelinjem društvu, što se može još povećati poslije jesenje paše“, kaže Ninković i dodaje da on ima oko 90 društava u kojima je u prvoj polovini godine imao oko 15 kilograma po društvu, te se nada da će to u narednom periodu biti i do 30 kilograma. Naglasio je da se hercegovački med, koji je uglavnom livadski, uvijek uspijeva prodati, a da su cijene ostale na prošlogodišnjem nivou, te da će i dalje ostati iste, od 18 KM po kilogramu u maloprodaji.
Za razliku od hercegovačkih pčelara, ispod prosječna godina, ali ipak za nijansu bolja od prethodne dvije bila je za pčelare u Krajini, Podrinju i Semberiji, kaže Damir Barašin, sekretar Saveza udruženja pčelara RS i predsjednik Udruženja pčelara „Banjaluka“ iz Banjaluke.
On kaže da je godina dobro počela i da su prve paše obećavale, te da su se nadali rekordnoj godini, ali je kišovit period to pokvario.
„Prva bagremova paša je bila izdašna i poslije bagrema su bili dobri prinosi, ali već od druge polovine jula su krenule kiše i to je sve presjeklo, tako da sada nema ništa. Sve paše koje su došle poslije bagrema, dakle kesten, livada, lipa su omanule, te kad se sve sabere i oduzme ovo je jedna ispod prosječna godina“, rekao je Barašin.
On je dodao da se profesionalno bavi pčelarstvom, te da je seleći pčelar koji ima 50 košnica, te je imao dosad 30 kilograma meda po košnici.
Dragomir Vujković, pčelar iz Kozarca, kod Prijedora, koji ukupno ima 100 košnica, kaže da je prosječno imao bagremovog meda od 15 do 20 kilograma po košnici.
„Prvi dio godine je bio medonosan, bagremov med je prošao dosta dobro, poslije toga više nije bilo vrcanja ili ga je bilo vrlo malo. Stanje od Kostajnice do Bijeljine u prvom dijelu godine je bilo dobro i prinosi su bili od 15 do 20 kilograma po košnici u zavisnosti od lokacije, ali je sve presjeklo promjenjivo vrijeme, što znači da je drugi dio godine loš“, kaže Vujković i dodaje da ovih dana ima dnevno po košnici 200 do 300 grama.
„Cijena je sada 15 KM po kilogramu i zadovoljan sam ovom cijenom, pokriću ukupne troškove i nešto malo i zaraditi. Med se može prodati i ima svoje kupce, ali nama su najveći problemi nesavjesni pčelari koji rade plagijate meda, te tako manipulišu u prodaji i inspekcija bi trebalo da vrši tu kontrolu na mjestima gdje se med prodaje“, rekao je Vujković.
Izvor: Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca