Connect with us

PRIVREDA

Ove kompanije su najuspješnije u Srpskoj: Privatnici zarađuju, država zapošljava

Objavljeno

 


Top 10

BANJALUKA – Najveću dobit u poslovanju ostvaruju privatne kompanije koje generišu i najveći promet. Istovremeno, javna preduzeća prednjače po broju zaposlenih radnika.

Ovaj zaključak proizilazi iz analize Srpskainfo o 10 najuspješnijih kompanija u Srpskoj po ostvarenoj dobiti, prihodima i broju radnika iz prošle godine.

Tako je sedam od deset firmi po broju radnika iz javnog sektora, od čega su tri iz elektroenergetskog. Njih sedam ima na platnom spisku ukupno 18.293 radnika.

Na prvom mjestu po broju zaposlenih ubedljivo su „Šume RS“, koje su u finansijskom izveštaju, a koji je javno dostupan na sajtu APIF-a, prikazale 4.805 radnika, dok su na drugom mjestu „Željeznice RS“ sa 3.018 zaposlenih. Na trećem mjestu je Univerzitetsko-klinički centar, koji ima 2.623 radnika.

Tri privatne kompanije koje se nalaze među deset sa najvećim brojem radnika u Republici Srpskoj su Telekom Srpske, Tropik Banjaluka i Sportek Kotor Varoš.

Top 10 po zaposlenima:

Reklama
  1. Šume RS 4.805
  2. Željeznice RS 3.018
  3. Univerzitetski klinički centar RS 2.623
  4. Pošte RS 2.290
  5. Telekom Srpske 2.130
  6. Sportek Kotor Varoš 1.978
  7. Tropik Banjaluka 1.945
  8. Rudnik i Termoelektrana Ugljevik 1.875
  9. Rudnik i Termoelektrana Gacko 1.859
  10. Elektrokrajina Banjaluka 1.823

S druge strane, na spisku 10 najuspješnijih po ostvarenoj dobiti prošle godine samo jedna je iz javnog sektora, a riječ je zapravo o Fondu za razvoj i zapošljavanje RS IRB, koji plasira kredite posredstvom komercijalnih banaka. Dobit ovog Fonda bila je oko 23,6 miliona KM.

Ostalo su privatne kompanije, a na prvom mjestu je Telekom Srpske sa 60,05 miliona KM profita. Na spisku se nalaze i dvije banke, jedna firma koja naplaćuje preuzeta bankarska potraživanja, kompanija koja je zastupnik Jelen piva, te kompanija koja izvozi rudu iz Rudnika olova i cinka u Srebrenici. Na ovom spisku uspješnih su i Integra inženjering i Sloboprom Lončari.

Top 10 po dobiti:

  1. Telekom Srpske 69,05 miliona KM
  2. NLB banka Banjaluka 46.79 miliona KM
  3. EFT Stanari 36,03 miliona KM
  4. Bora doo Banjaluka 33,4 miliona KM
  5. Gross doo Gradiška 32,6 miliona KM
  6. Unikredit banka Banjaluka 25,77 miliona KM
  7. Fond za razvoj i zapošljavanje IRB RS 23,6 miliona KM
  8. Tropik Banjaluka 18,03 miliona KM
  9. Integra inženjering 17,9 miliona KM
  10. Moslon Coors Banjaluka 13,86 miliona KM

Po prihodima, u deset najvećih našle su se samo dvije javne kompanije i obje su iz elektroenergetskog sektora – Holding ERS i Elektrokrajina. Ostalo su privatne kompanije, a najveći promet ubjedljivo je imala Optima grupa sa 855,9 miliona KM. Na ovom spisku je i Alumina Zvornik, čiji je osnivač – Birač – u stečaju.

Zanimljivo je da su dvije privatne kompanije među deset najvećih po sva tri kriterijuma, a to su Telekom Srpske i Tropik Banjaluka.

Top 10 po prihodima:

  1. Optima grupa Banjaluka 855,9 miliona KM
  2. Telekom Srpske 427,2 miliona KM
  3. MHERS Trebinje 386,5 miliona KM
  4. Tropik Banjaluka 274,9 miliona KM
  5. Komerc mali 244,03 miona KM
  6. Alumina Zvornik 242,21 miona KM
  7. Elektrokrajina Banjaluka 238,17 miona KM
  8. Feniks Bijeljina 234,74 miona KM
  9. Integral inženjering Laktaši 230,51 miona KM
  10. Nestro petrol 220,28 miona KM

Profesor na Ekonomskom fakultetu Pale Marko Đogo za Srpskainfo ocjenjuje da ovi podaci pokazuju pozitivan i negativan trend na tržištu Srpske.

– Pozitivno je to da privatni sektor jača, a prije svega domaće privatne kompanije. Pohvalno je što postoje privatne firme koje se nalaze u samom vrhu po sva ova tri kriterijuma, odnosno posluju na zdravim osnovama – ističe Đogo.

Negativno je to što su javne kompanije lideri samo po broju zaposlenih, a trebalo bi, po njegovom mišljenju, da dominiraju barem po prihodima iako posluju sa gubicima.

Reklama

– Tu prije svega mislim na one kompanije koje imaju javne resurse poput elektroenergetskog i šumskog sektora, ali i željeznice. Recimo, privatni rudnik i termoelektrana se nalaze u vrhu po dobiti, a državni rudnici i termoelektrane imaju puno radnika, proizvode gubitke, ali ne i velike prihode – ističe Đogo.

On kaže da to samo potvrđuje da su preduzeća iz javnog sektora opterećena brojem radnika i da nisu produktivna. To bi, kako kaže, trebalo da bude alarm da se stvari mijenjaju kako država ne bi morala da interveniše u smislu subvencija u tim firmama.

 

Izvor: Srpskainfo.com

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu