INVESTICIJE
Podravka potvrdila gradnju tvornice u BiH: Otkupljivat će hiljade tona voća i povrća
Zdravko Dimač, direktor Sektora za poljoprivredu Podravke, jučer je ekskluzivno za Večernji list potvrdio kako će hrvatski gigant graditi tvornicu na području Hercegovine.
– Planiramo izgradnju tvornice Podravke u Hercegovini. Projekt je u završnoj fazi. Na pokusna polja, koja su zasađena na četiri lokacije, u Ljutom Docu, Ljubuškom, Ravnom i Grahovu, dolazi direktor razvoja Podravke prof. dr. Zdravko Matotan koji će utvrditi dan berbe industrijske rajčice. Podravka će od proizvođača otkupiti rajčicu i darovati je u humanitarne svrhe pučkim kuhinjama, staračkim domovima, vrtićima, studentskim domovima i ostalima koji imaju potrebu – rekao je Dimač jučer za Večernji list.
Na ovaj način je odbacio poluinformacije koje su pojedini lokalni mediji objavili jučer, a u kojima je istaknuto kako Podravka ipak neće graditi tvornicu na području Hercegovine, točnije, u blizini Mostara.
Očekuje se kako će Uprava Podravke uskoro donijeti i službenu odluku o ulasku u ovaj projekt. Važno je spomenuti kako je već donesena politička odluka da se krene u ovaj projekt koji će biti kamen temeljac buduće gospodarske suradnje Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Večernji list došao je u posjed prezentacije o količinama pojedinih kultura voća i povrća koje Podravka planira otkupljivati. Dokument predstavlja četverogodišnji plan otkupa iz kojega se vidi kako se planira širenje proizvodnje i povećavanje kapaciteta prerade voća i povrća, koje se broji u tisućama tona, do 2022. godine.
Na prvom mjestu nalazi se paprika za ajvar. Ove godine Podravka će otkupiti 6200 tona, a količina će svake godine rasti, tako da bi do 2022. godine trebala biti dosegnuta količina od skoro 7000 tona. Na drugom mjestu su krastavci. Trenutačna količina za otkup je 1206 tona, a za četiri godine trebala bi iznositi 1357 tona. Brend na kojem će Podravka intenzivno raditi idućih godina su feferoni. Neslužbeno se doznaje kako će se upravo od kooperanata u Hercegovini tražiti da se više posvete uzgoju ove biljke. Trenutačno se obrađuje 160 tona ljutih feferona, a za četiri godine trebala bi biti dosegnuta razina od 185 tona. Tu su i slatki feferoni kojih Podravka sada obradi 57 tona, a proizvodnja će biti povećana na 75 tona. Ove brojke bi navodno trebale biti znatno veće ako proizvodnja u Hercegovini bude išla planiranim tijekom. Industrijska rajčica je ipak Podravkina najveća priča. Ova tvornica obradi trenutačno 16.000 tona, a 2022. taj broj će se povećati na 18.000 tona. Očekivanja su da će tisuće tona biti uzgojene upravo u Hercegovini. I grah je zanimljiva priča za Hercegovinu. Sadašnja obrada od 840 tona trebala bi u roku četiri godine biti povećana na 943 tone. Kada se govori o voću, šljive će uskoro biti jako tražene od Podravke. Planira se povećanje obrade za oko 150 tona, odnosno, ukupna količina za otkup do 2022. godine će biti skoro 1000 tona. Tu je i jabuka koje će se tražiti 577 tona u roku četiri godine.
I tu nije kraj. Podravka otkupljuje i ogromne količine sirovina za sušeno povrće. S obzirom na to da je planirana izgradnja nove tvornice za proizvodnju sušenog povrća 2020. godine, količine koje su sada potrebne bit će znatno veće u roku od dvije godine. Prema raspoloživim podacima, hrvatski gigant će otkupljivati između 14.000 i 18.000 tona mrkve, 8000 do 9000 tona pastrnjaka i više od 2000 tona celera. Količina luka koja će se tražiti je veća od 6000 tona, peršina oko 1000 tona te krumpira – 8000 tona.
– Sada je samo pitanje ima li Hercegovina, ali i Bosna, dovoljno zemlje na kojoj bi se ovolike količine mogle proizvoditi i ima li ljudi koji su spremni raditi. Podravka će osigurati sadnice, pratiti uzgoj biljaka i voćaka, nuditi ugovore u predviđenim rokovima, a otkupne cijene će biti poznate na početku procesa. Sve mora biti transparentno i sve strane moraju biti zadovoljne jer planiramo je da suradnja bude dugotrajna i temelj razvoja poljoprivrede na ovim prostorima – poručili su sugovornici.
Podravka bi tijekom iduće godine trebala završiti izgradnju tvornice kod Mostara u kojoj bi se tijekom cijele godine obrađivale sirovine.
Izvor: Večernji list
Projekat izgradnje Termobloka 7, kao najveće poslijeratne investicije u Bosni i Hercegovini, mogao bi se označiti već sada propalom investicijom.
Projekat je zvanično započet 2006. godine, a vrijednost je bila 722 miliona eura.
Tokom godina je bilo mnogo pregovaranja i dogovaranja sa austrijskim, njemačkim, švicarskim i japanskim kompanijama te izlazaka pojedinih kompanija iz projekta, a 2014. godine je ugovor potpisan s kineskim konzorcijem.
Značajna sredstva su ranije već utrošena, a s obzirom na to da ono što je započeto neće biti završeno, nadležni što prije moraju pronaći alternativu.
– Što se tiče Termobloka 7, definitivno je da se on neće graditi. Sad je pitanje hoćemo li ići u arbitražu ili ćemo postići neki sporazum s onima s kojima je bio potpisan ugovor oko toga – rekao je ove sedmice Nermin Nikšić, premijer FBiH (SDP), izvijestila je Federalna televizija.
Ispraćamo još jednu tešku godinu u koju su se slile posljedice globalnih kriza iz protekle tri, ali bez nagovještaja da bi u 2024. godini moglo biti bitno drugačije. Još početkom pandemije koronavirusa energenti i hrana pokazali su se kao ključni za svaku ekonomiju, a značaja snabdijevanja iz domaćih izvora svjesniji smo iz dana u dan.
„Generalno, energetika je oblast u kojoj su nam potrebne investicije, ali kroz obnovljive izvore energije. Prioritet su nam ulaganja u energiju i hranu. To su dvije grane koje svaka zemlja treba osigurati za svoje ljude. Znači, da imaju energije i da nisu gladni“, kaže Aziz Šunje, profesor Ekonomskog fakulteta UNSA-e.
Pravci razvoja
Mi smo mali i siromašan narod koji ne može investirati u visoke tehnologije, podsjeća Aleksa Milojević, ekonomski ekspert.
„Naša baza su prirodna bogatstva – prehrambena i drvna industrija te energetika. To su osnovni pravci našeg razvoja, a tek na tim osnovama moguće je kasnije očekivati više tehnološke nivoe „, pojašnjava Milojević.
Osnovni problem Bosne i Hercegovine je taj što nema vlastite izvore finansiranja, jer se vlasti zadužuju uglavnom za potrošnju, pa prihodi koje bismo mogli investirati odlaze u otplatu duga.
„Jedini izvor vlastite akumulacije je promjena načina raspolaganja prirodnim bogatstvima. Umjesto sadašnjih koncesija, koje su toliko niske i beznačajne, čak su mnogo niže od onih u afričkim zemljama, nekadašnjim kolonijama, ta prirodna bogatstva trebaju preći u ruke opština, a da renta za korištenje tih resursa, kao na Zapadu, dostiže čak i 90 posto neto dobiti. Tako bismo imali izvor za naše investicije. Ako ovako nastavimo da, koncesiono, praktično poklanjamo naša prirodna bogatstva, onda nam nema spasa“, ističe Milojević.
Ključna grana
Osim investicija u energetiku, u svim segmentima i svim vidovima proizvodnje energije, zatim transport, kao ključnu granu za plin i naftu, te proizvodnju hrane, Igor Gavran, ekonomski analitičar, prepoznaje još jednu stratešku granu bh. ekonomije s velikim mogućnostima.
„Ono što se, nažalost, čini izvjesnim jeste to da ne samo 2024. nego i narednih godina ulaganja u proizvodnju oružja, municije i vojne opreme imaju najbolju perspektivu“, smatra Gavran.
Očekivanja od države
Iz ugla države, profesor Šunje najznačajnijim smatra investiranje u poduzetničku infrastrukturu, kroz poticanje razvoja biznisa te poticanje poslovnog okruženja.
„Prva investicija je svakako obrazovanje. Zatim ulaganje u putnu i željezničku infrastrukturu, uz istovremeno realizaciju reformske agende, jer su nam potrebne reforme da uhvatimo priključak za EU“, ističe Šunje.
Nove tehnologije
Gavran dodaje da razvoj novih tehnologija, vještačke inteligencije i robotike, električnih vozila, infrastrukture i opreme, ima zagarantiranu ekspanziju, a atraktivnim smatra i investicije u nekretnine te eksploataciju litija, kobalta i drugih.
avaz.ba
Fabrika cementa Lukavac do kraja godine će da završi u rukama jednog od najbogatijih Mađara, Lorinca Meszarosa, kažu za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Meszaros grupe, koja okuplja firme ovog biznismena.
Njega prate kritike zbog bliskosti sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.
Meszaros, koji je u Hrvatskoj vlasnik Nogometnog kluba Osijek i nekoliko luksuznih vila na Jadranu, ovom kupovinom prvi put ulazi na tržište Bosne i Hercegovine.
Magazin Forbes u svom profilu ovog biznismena navodi da je jedna od njegovih kompanija, Meszaros i Meszaros, veliki igrač u mađarskom građevinskom sektoru, zahvaljujući ugovorima koje dobija od državne vlasti.
Njegova Talentis grupa, koja je u sastavu Meszaros grupe, tokom ljeta je pokrenula proces kupovine jedne od najvećih bh. cementara od austrijske firme Asamer Baustoffe AG.
Austrijska firma je 2001., tokom privatizacije u BiH, kupila 51% vlasništva nad cementarom.
Potom je 2014. otkupila preostale dionice.
Savezno konkurencijsko vijeće Austrije je 7. novembra obaviješteno o prodaji 100% dionica Lukavac cementa, njegovih podružnica i 50% dionica u Rudniku krečnjaka Vijenac, kompaniji Talentis International Construction Investments Kft.
Fabrika cementa u Lukavcu je poznato, jedna od dvije velike cementare u BiH.
Počela je sa radom 1974. godine.
Kako navode na sajtu fabrike, godišnje može da proizvede 700.000 tona klinkera (materijala za izradu cementa) i više od 900.000 tona cementa.
Lukavačka fabrika i Tvornica cementa Kakanj na godišnjem nivou imaju prihode veće od 50 miliona eura.
Cementara u Kaknju je u vlasništvu njemačke multinacionalne kompanije Heidelberg Materials od 2000. godine.
U odgovoru za RSE iz Talentisa, rečeno je da su tokom ljeta potpisali pismo namjere da kupe Lukavac Cement.
Time su dobili „ekskluzivna prava za pregovaranje“.
Dodaju da će nastaviti sa svojim poslovnim aktivnostima na međunarodnom nivou.
„Kupovina Lukavac Cementa dalje će proširiti građevinski portfolio Meszaros Grupe, sa stabilnom kompanijom koja je izuzetno profitabilna u regiji, te će doprinijeti smanjenju nestašice sirovih materijala na domaćem tržištu“, navodi se u odgovoru.
Prema procjenama magazina Forbes, Lorinca Meszaros posjeduje bogatstvo vrijedno oko 1,6 milijardi dolara.
On je počeo tako što se bavio postavljanjem gasnih instalacija u gradiću Felchut, 25 kilometara zapadno od Budimpešte, mjestu gdje je odrastao današnji mađarski premijer Viktor Orban.
Nakon što je Orban po drugi put došao na mjesto premijera, 2010. godine, počeo je uspon Meszarosa.
Od 2011. do 2018. bio je i gradonačelnik ovog mjesta, uz podršku Orbanove stranke Fidesz.
Poznat je po citatu da su „Bog, sreća i Viktor Orban“ igrali ulogu u njegovom usponu.
seebiz.eu
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca